Njemačkoj nedostaje stanova: Uz manjak, slaba i potražnja

Nešto više od polovine anketiranih menadžera u sektoru stanogradnje, njih 57 posto, požalilo se u januaru na manjak narudžbi, najviše otkada ifo objavljuje mjesečna istraživanja. U decembru manjak narudžbi mučio je njih 53.6 posto.

Pad u sektoru krenuo je početkom 2022. godine i dotaknuo je dno prije otprilike godinu dana. Situacija se u međuvremenu nije značajnije poboljšala i "kriza je postala 'nova normala'", zaključuje čelnik instituta Klaus Wohlrabe.

"Nije bitno pomoglo ni ECB-ovo snižavanje kamatnih stopa", dodaje Wohlrabe.

Brojne gradove muči istovremeno nestašica stanova i skok stanarina. Tako je u 2022. godini Berlin dobio više od 75.000 novih stanovnika, a izgrađeno je samo 15.000 novih stanova.

„Jaz između vrlo snažne potražnje za cjenovno dostupnim stanovima i slabe ponude može izazvati društvenu eksploziju", upozorava čelnik udruge građevinskih firmi Tim-Oliver Müller.

Zbog visokih stanarina i povezanih troškova stanovanja više je građana Njemačke danas siromašno no što se do sada pretpostavljalo, pokazalo je istraživanje utemeljeno na podacima dobrotvorne organizacije Paritaetische Gesamtverband.

Mnoga kućanstva troše na stanovanje više od trećine primanja i nakon što podmire stanarine i povezane troškove stanovanja i plate kamate na kredite i ostale slične račune, više od 17,5 miliona građana raspolaže dohotkom koji ih svrstava u skupinu siromašnih, pokazala je analiza podataka.

Koalicijska vlada na odlasku planirala je najmanje 400 hiljada novih stanova godišnje, a podaci pokazuju da ih je u 2023. dovršeno nešto manje od 300.000.

Prognoze instituta ifo i evropske građevinske istraživačke mreže Euroconstruct iz augusta 2024. pokazale su da bi se brojka do 2026. mogla spustiti ispod 200 hiljada novih stanova godišnje.

Većina anketiranih građevinskih firmi izrazila je pesimizam i u prognozama za iduće mjesece.

Potražnju za radovima u stanogradnji zakočili su visoki troškove gradnje i kredita, a rezultat je manjak stambenog prostora koji povlači za sobom skok stanarina, objasnila je u maju udruga banaka Pfandbrief (vdp).

Troškovi gradnje značajno su porasli posljednjih godina zbog viših kamatnih stopa na kredite i znatno većih troškova rada i cijena građevinskog materijala.

U takvim je uvjetima broj građevinskih dozvola pao i potražnja je oslabila, što je rezultiralo nižim cijenama stambenog prostora, navodi vdp.

U prvom tromjesečju 2024. godine cijena stambenih kvadrata bila je niža za 4.3 posto nego u istom razdoblju 2023., a cijena najma bila je viša za 5.6 posto, navelo je udruženje.

Trend rasta najamnina neće popustiti u skorije vrijeme, procjenjuju u udruženju, objasnivši da pad građevinskih aktivnosti produbljuje nestašicu stanova, što pak znači još više stanarine.

"Tržište najma stanova pod ogromnim je pritiskom. Potražnja uvelike nadmašuje ponudu", rekao je izvršni direktor vdp-a Jens Tolckmitt.

(Vijesti.ba / HINA)