Naučnici upozoravaju: Prošli mjesec je bio najtopliji januar ikad

Očekivalo se da će januar 2025. biti nešto hladniji od istog mjeseca 2024. godine zbog slabljenja prirodnog vremenskog fenomena El Niño u Tihom oceanu. No umjesto toga, prošli je mjesec nadmašio rekord iz januara 2024. za gotovo 0,1°C, prema podacima evropske klimatske službe Copernicus, prenosi BBC.

Glavni razlog globalnog zagrijavanja su emisije stakleničkih plinova koje nastaju ljudskim djelovanjem, ponajviše sagorijevanjem fosilnih goriva. No naučnici priznaju da još uvijek ne mogu u potpunosti objasniti zašto je upravo ovaj januar bio toliko topao.

2024 was the warmest year on record. Our experts work with @NOAA scientists to track Earth’s average temperature, relying on millions of measurements worldwide. They found this year was hotter than any since at least 1880, the result of human activities: https://t.co/bVchhDzQku pic.twitter.com/tBWymaFYOT

— NASA (@NASA) January 10, 2025

Od sredine 2023. godine bilježimo niz iznenađujuće velikih temperaturnih rekorda, s vrijednostima oko 0,2°C iznad očekivanih.

"Osnovni razlog zbog kojeg rušimo rekorde i zašto imamo ovaj višedesetljetni trend zagrijavanja je to što povećavamo količinu stakleničkih plinova u atmosferi", izjavio je Gavin Schmidt, direktor NASA-inog Instituta za svemirske studije za BBC News.

"No specifično objašnjenje zašto su 2023., 2024. i početak 2025. bile toliko tople uključuje i druge uzročnike. Pokušavamo tačno utvrditi koji su to elementi", dodao je.

Januar 2025. bio je 1,75°C topliji od prosječnih januarskih temperatura s kraja 19. stoljeća, prije nego što je ljudska aktivnost značajno utjecala na klimu.

Početkom prošle godine globalne temperature dodatno su podigle vremenske prilike povezane s El Niñom, kada se neuobičajeno tople površinske vode šire preko istočnog dijela tropskog Pacifika, ispuštajući dodatnu toplinu u atmosferu.

Ove godine, prema podacima američke Nacionalne uprave za oceane i atmosferu (NOAA), razvijaju se uvjeti La Niñe, koji bi trebali imati suprotan učinak – hlađenje.

Iako je La Niña zasad slaba i obično joj treba nekoliko mjeseci da u potpunosti utječe na temperature, očekivalo se da će januar biti hladniji.

"Da ste me pitali prije nekoliko mjeseci kakav će biti januar 2025. u odnosu na januar 2024., rekao bih da će biti hladniji", priznao je Adam Scaife, voditelj odjela predviđanja u britanskom meteorološkom uredu.

"Sada znamo da nije, i zapravo ne znamo zašto", dodaje.

Postoji nekoliko teorija zašto su posljednje dvije godine bile toplije od očekivanog.

Jedna od njih sugeriše da oceani još uvijek reaguju na El Niño iz 2023.-2024. Iako taj fenomen nije bio posebno jak, prethodio mu je neobično dug period La Niñe od 2020. do 2023., pa je moguće da je El Niño "oslobodio" toplinu koja se nakupila u oceanima. No naučnici nisu sigurni kako bi taj efekt još uvijek mogao tako snažno djelovati gotovo godinu dana nakon završetka El Niña.

"Prema historijskim podacima, taj bi se učinak već trebao smanjiti, tako da ako se ovakvi rekordi nastave, ta teorija postaje sve manje vjerovatna", kaže profesor Scaife.

Druga mogućnost je da se ponašanje oceana mijenja, s obzirom na to da su temperature mora u mnogim dijelovima svijeta i dalje neuobičajeno visoke.

Treća teorija vezana je uz smanjenje sitnih čestica u atmosferi, poznatih kao aerosoli. Te su čestice dosad djelomično "maskirale" globalno zagrijavanje jer su reflektirale dio Sunčeve energije nazad u svemir. Međutim, zahvaljujući smanjenju emisija iz brodarstva i kineske industrije, broj aerosola je opao, što znači da je njihov efekt hlađenja sada slabiji.

Naučnik James Hansen, koji je još 1988. prvi upozorio američki Senat na klimatske promjene, tvrdi da je učinak aerosola dosad bio podcijenjen te da nas čeka još veće zagrijavanje nego što se predviđalo.

Većina naučnika nije uvjerena u tu teoriju, ali ako se pokaže tačnom, klimatske promjene mogle bi biti još ozbiljnije nego što mislimo.

Najcrnji scenarij, upozorava profesor Scaife, bio bi dodatni efekt povezan s oblacima – zagrijavanje oceana moglo bi dovesti do raspadanja niskih reflektivnih oblaka, što bi dodatno zagrijalo planet. Ova teorija zasad nije dokazana, ali idući mjeseci trebali bi dati jasniju sliku o tome je li posljednjih nekoliko godina samo privremeni skok ili znak ubrzanog globalnog zagrijavanja.

Većina naučnika i dalje vjeruje da će 2025. završiti malo hladnija od 2023. i 2024., ali s obzirom na nedavna iznenađenja, niko nije siguran. Jedno je ipak jasno: rekordi će se nastaviti rušiti sve dok čovječanstvo nastavlja zagrijavati planet.

"S vremenom će 2025. vjerovatno biti jedna od hladnijih godina koje ćemo doživjeti", rekla je dr. Samantha Burgess iz Copernicusa. "Ako ne zatvorimo česmu emisija stakleničkih plinova, globalne temperature će nastaviti rast", zaključuje, prenosi Index.hr.


(Vijesti.ba)