Trump je iznio svoj iznenađujući plan, bez pružanja detalja, na zajedničkoj konferenciji za novinare s izraelskim premijerom Benjaminom Netanyahuom.
Najava je uslijedila nakon Trumpovog šokantnog prijedloga ranije u utorak za trajno preseljenje Palestinaca iz Gaze u susjedne zemlje, nazivajući enklavu, u kojoj je na snazi prva faza krhkog primirja između Izraela i Hamasa, "mjestom za rušenje".
Trump može očekivati da će se i saveznici i neprijatelji snažno suprotstaviti bilo kakvom američkom preuzimanju Gaze.
Preuzimanje direktne kontrole bilo bi u suprotnosti s desetljećima politike Washingtona i velikog dijela međunarodne zajednice, koji su smatrali da bi Gaza na kraju trebala biti dio palestinske države koja uključuje Zapadnu obalu.
"SAD će preuzeti Pojas Gaze, a također ćemo odraditi posao. Mi ćemo ga posjedovati i bit ćemo odgovorni za uklanjanje svih opasnih neeksplodiranih bombi i drugog oružja na tom mjestu", rekao je Trump novinarima, prenosi Hina.
"Ako bude potrebno, učinit ćemo to, preuzet ćemo taj dio, razviti ga, stvoriti hiljade i hiljade radnih mjesta i to će biti nešto na što će cijeli Bliski istok moći biti vrlo ponosan", dodao je Trump. "Vidim dugoročnu poziciju vlasništva i vidim da bi to donijelo veliku stabilnost na tom dijelu Bliskog istoka", rekao je.
Pri tome je dodao kako je razgovarao s regionalnim liderima i da su oni podržali ideju. Upitan ko bi tamo živio, Trump je rekao da bi to mogao postati dom za "ljude svijeta".
Trump je istakao kako taj uski pojas, gdje je izraelski vojni napad sravnio velika područja, ima potencijal da postane "rivijera Bliskog Istoka".
Trump u utorak nije direktno odgovorio na pitanje kako i pod kojim ovlastima SAD može preuzeti i okupirati Gazu koja je dom za oko dva miliona ljudi.
Uzastopne američke administracije, uključujući Trumpa u njegovom prvom mandatu, izbjegavale su tamo rasporediti američke trupe. Netanyahu, kojeg je Trump nekoliko puta nazvao nadimkom "Bibi", nije htio ući u dublju raspravu o tom prijedlogu osim da pohvali Trumpa za pokušaj novog pristupa.
Izraelski premijer rekao je da Trump "razmišlja izvan okvira sa svježim idejama" i da "pokazuje spremnost da naruši konvencionalno razmišljanje".
Jonathan Panikoff, bivši zamjenik američkog nacionalnog obavještajnog službenika za Bliski istok, rekao je da bi Trumpov plan značio dugotrajnu vojnu obavezu i da bi, ako se ostvari, arapski svijet na njega gledao kao da Washington "nije naučio lekcije iz Iraka i Afganistana".
Trump je ranije u utorak ponovio svoj poziv Jordanu, Egiptu i drugim arapskim državama da prihvate stanovnike Gaze, rekavši da Palestinci tamo nemaju drugog izbora osim da napuste taj obalni pojas koji se mora obnoviti nakon gotovo 16 mjeseci razornog rata.
No, ovoga puta, Trump je rekao da bi podržao preseljenje Palestinaca "za stalno", time nadilazeći svoje prethodne prijedloge koje su arapski lideri već čvrsto odbacili.
Prisilno raseljavanje stanovništva Gaze vjerovatno bi predstavljalo kršenje međunarodnog prava i naišlo bi na žestok otpor ne samo u regiji, već i kod zapadnih saveznika Washingtona. Neki zagovornici ljudskih prava tu ideju uspoređuju s etničkim čišćenjem.
Saudijska vlada u saopćenju je naglasila da odbija bilo kakav pokušaj raseljavanja Palestinaca s njihove zemlje te poručila da neće uspostaviti odnose s Izraelom bez uspostave palestinske države.
Visoki zvaničnik Hamasa Sami Abu Zuhri osudio je Trumpove pozive stanovnicima Gaze da odu kao "protjerivanje s njihove zemlje". "Smatramo ih receptom za stvaranje haosa i napetosti u regiji jer ljudi u Gazi neće dopustiti da takvi planovi prođu", rekao je.
Reuters piše kako neki kritičari tvrde da Trumpova ekspanzionistička retorika odjekuje starim stilom imperijalizma, sugerišući da bi mogla ohrabriti Rusiju u njezinom ratu u Ukrajini i dati Kini opravdanje za agresiju na samoupravni Tajvan.
Neki stručnjaci za vanjsku politiku sugerisali su da Trump ponekad zauzima ekstreman stav kako bi postavio parametre za buduće pregovore. Tokom svog prvog mandata, Trump je povremeno davao pretjerane vanjskopolitičke izjave, od kojih mnoge nikada nije proveo.
Samo dvije sedmice nakon početka svog drugog mandata, Trump je ugostio Netanyahua u Bijeloj kući kako bi razgovarali o budućnosti krhkog primirja u Gazi, strategijama za suzbijanje Irana i nadama za obnovu napora prema historijskoj normalizaciji odnosa između Izraela i Saudijske Arabije.
Njegov prijedlog za Gazu uslijedio je nakon frenetične prve dvije sedmice na dužnosti tokom kojih je Trump govorio o američkom preuzimanju Grenlanda, upozoravao na moguće preuzimanje Panamskog kanala i izjavljivao da bi Kanada trebala biti 51. američka država.
(Vijesti.ba)