Francuski premijer Francois Bayrou danas je posebnom procedurom u parlamentu pogurao zakon o budžetu za 2025., nadajući se da je učinio dovoljno ustupaka svojim suparnicima da izdrži neizbježno glasanje o povjerenju koje bi ga moglo ukloniti s položaja.
U obraćanju parlamentu, Bayrou je kazao da će iskoristiti proceduru prema članku 49. točki 3. ustava koja omogućuje usvajanje zakona bez glasanja, što predstavlja prvo od nekoliko očekivanih korištenja posebnog postupka u duboko podijeljenom parlamentu.
"Ovo je za nas trenutak istine", rekao je Bayrou dok je najavljivao korištenje posebne procedure. "Nijedna zemlja ne može preživjeti bez budžeta".
Raste pritisak na Francusku da nakon dugog odgađanja usvoji budžet, a ekonomski lideri, partneri iz Evropske unije i birači pokazuju nestrpljivost zbog političke klase koja ne uspijeva prebroditi svoju kulturu konfrontacije.
Zemlja se suočava s političkom nestabilnošću otkako se odluka Emmanuela Macrona da iznenadno raspiše vanredne izbore predsjedniku obila o glavu te su glasači izabrali parlament bez jasne većine u trenutku kada se u javnim financijama pojavila neočekivana rupa.
Političke nesuglasice u pogledu budžeta za 2025. dovele su do svrgavanja Bayrouovog prethodnika Michela Barniera, a trenutni premijer bio je prisiljen na skupe ustupke suparnicima s lijevog i desnog kraja političkog spektra kako bi pogurao zakon.
Čini se da je tim ustupcima, koji neće mnogo umiriti zabrinute ulagače zbog sve lošijih javnih financija Francuske, malo dobio na vremenu.
Socijalistička stranka lijevog centra je odlučila da neće podržati opoziv premijera na glasanju o povjerenju zakazanom za srijedu, rekao je izvor iz parlamenta za Reuters.
Krajnje desna stranka Nacionalno okupljanje, koja je predvodila svrgavanje Barnierove manjinske vlade, još nije objavila hoće li pokušati srušiti Bayroua, no uglavnom se očekuje da će mu dozvoliti da nastavi s radom.
Svrha budžeta jest smanjiti javni deficit na 5,4 posto BDP-a ove godine s oko šest posto u 2024. Cilj prethodne vlade iznosio je pet posto BDP-a.
Budžet predviđa uštedu od otprilike 50 milijardi eura na temelju 30 milijardi manje troškova i povećanja poreza od 20 milijardi eura.
Porezi će narasti za velike firme i bogate, a ukupni državni izdaci bi trebali pasti za dva posto te će vlada prvi put 25 godina smanjiti troškove u nominalnom smislu.
Pad Barnierove vlade početkom decembra značio je da Francuska neće moći usvojiti budžet prije roka koncem godine, što je stvorilo ekonomsku neizvjesnost i za kućanstva i za poduzeća.
(Vijesti.ba/HINA)