Netanyahu putuje u Washington: Kako će Trump odgovoriti na situaciju u Gazi?

Netanyahuova posjeta SAD-u dolazi dvije sedmice nakon početka prve faze primirja kojim se oslobađaju 33 izraelska taoca u zamjenu za gotovo 2.000 palestinskih zatvorenika. Očekuje se da će druga faza obuhvatiti oslobađanje preostalih talaca i uključiti rasprave o trajnijem okončanju rata.

Prekid vatre u Gazi zaustavio je 15-mjesečni izraelski genocid u enklavi, u kojem je ubijeno više od 47.000 Palestinaca, više od polovine su žene i djeca, prema lokalnim zdravstvenim vlastima.

Govoreći na aerodromu u Tel Avivu prije odlaska, Netanyahu je rekao da će on i Trump razgovarati o “pobjedi nad Hamasom, oslobađanju svih njihovih talaca i suočavanju s iranskom terorističkom osovinom” na Bliskom Istoku.

Netanyahu je nazvao “porukom” to da će biti prvi strani čelnik koji će se susresti s Trumpom od njegove inauguracije. “Mislim da je to svjedočanstvo snage izraelsko-američkog saveza”, rekao je.

To je, također, Netanyahuovo prvo putovanje u SAD otkako je Međunarodni krivični sud (ICC) izdao nalog za njegovo hapšenje u novembru zbog navodnih ratnih zločina počinjenih u Pojasu Gaze.

SAD, koji je ranije pohvalio odluku ICC-a da izda nalog protiv ruskog predsjednika Vladimira Putina u vezi s ratom u Ukrajini, nije potpisnik Rimskog statuta, ugovora kojim je uspostavljen sud.

Visokorangirani američki političari pokušavaju sankcionisati međunarodni sud zbog naloga za hapšenje Netanyahua i bivšeg ministra odbrane Yoava Gallanta, te su zaprijetili stavljanjem na crnu listu njegovih glavnih tužilaca i njihovih porodica.

Krhki prekid vatre

Koliko su Trump i Netanyahu predani unapređenju primirja, ostaje da se vidi. Netanyahu je pod ogromnim pritiskom svojih krajnje desnih partnera u vladi da odustane od dogovora nakon prve faze i ponovno pokrene napade na Gazu.

Trump je sa svoje strane dao mješovite signale o šansama za trajni kraj rata. Upitan 20. januara, nedugo nakon što je položio zakletvu, je li uvjeren da će se primirje u Gazi održati, rekao je: “Nisam uvjeren.”

“To nije naš rat, to je njihov rat”, dodao je.

Nedavno je Trump predložio i da se etnički “očisti” Gaza, inzistirajući na tome da arapske države Egipat i Jordan trebaju prihvatiti raseljene Palestince iz enklave, mogućnost koju su oni odlučno odbacili.

Scott Lucas, profesor međunarodne politike na Univerzitetu u Dublinu, rekao je za Al Jazeeru da se druga faza sporazuma o Gazi suočava s pritiskom više strana. Rekao je da će izraelski taoci koji se još drže u Gazi i palestinski zatvorenici u izraelskim zatvorima biti pušteni samo ako elementi druge faze primirja u Gazi ostanu na snazi.

“Ovdje govorite o četiri strane pritiska oko Benjamina Netanyahua i Trumpa”, rekao je.

Postoji pritisak tvrde desnice u Izraelu, posebno ministra finansija Bezalela Smotricha iz kabineta i bivšeg ministra nacionalne sigurnosti Itamara Ben-Gvira, kaže.

“Oni ne žele drugu fazu. Oni žele vojnu vladu u Gazi, žele raseljavanje Palestinaca, a zapravo već govore o povratku u rat.”

Zatim postoji pritisak u Izraelu od onih koji misle da bi njihov prioritet trebao biti povratak svih talaca.

S druge strane, kaže Lucas, Hamas će nastaviti pružati otpor izraelskim naporima da eliminiše grupu iz Gaze, a Palestinci odbijaju vojnu okupaciju.

“Četvrti je Donald Trump, koji želi biti mirotvorac, ali koji je, također, nepokolebljivo proizraelski nastrojen do te mjere da će njegovo rješenje za uspostavljanje mira poslati sve stanovnike Gaze u Egipat i Jordan. Dakle, u ovom trenutku ne postoji način da se izjednače te četiri strane da bi se dobila faza dva.”

Okupirana naselja Zapadne obale

Također bi na dnevnom redu tokom Netanyahuove posjete mogla biti izraelska ilegalna naselja na okupiranoj Zapadnoj obali. Smotrich, koji se protivi prekidu vatre i glasno zalaže za nagodbu, pozvao je Netanyahua da pokrene to pitanje.

“Moramo ojačati svoj stisak i suverenitet nad domovinom u Judeji i Samariji”, rekao je Smotrich u poruci upućenoj Netanyahuu, misleći na okupiranu Zapadnu obalu.

Netanyahuov rani sastanak s Trumpom označava jasno odstupanje od njegovih veza s prethodnom američkom administracijom, koja je, uprkos tome što je bila najveći dobavljač oružja Izraelu, kritikovala njegovo ratno ponašanje i pauzirala neke vojne isporuke.

Trump se proglasio najproizraelskim predsjednikom u historiji SAD-a i imenovao je više diplomate koji otvoreno podržavaju krajnje desničarske izraelske frakcije, uključujući njihovo nastojanje da aneksiraju okupiranu Zapadnu obalu, prenosi Aljazeera.

(Vijesti.ba)