Grubišić: Trgovci su zadnji u lancu, problem su izmišljena radna mjesta u javnom sektoru

Grubišića za početak Index.hr pita, je li on išao u trgovine prošli petak.

"Normalno sam išao u kupovinu. Neodlazak u trgovinu na kratki period je više oblik signalling efekta nego suštinskog utjecaja na ključne makroekonomske varijable, posebno mislim na uzroke inflacije. Trgovci imaju tu, uslovno rečeno, nesreću što su zadnji u lancu. Ali to ne znači da je porast cijena u trgovinama uzrok problema - to je njegova vidljiva posljedica", govori.

Kaže da je ukupno šest ključnih sudionika u procesu. Osim potrošača, to su dobavljači, djelatnici, kreditori, država i trgovci (vlasnici).

"Svi oni imaju svoj ekonomski interes. Samo se vlasnike, trgovce gleda kao nekom vrstom poslovne babaroge, motivirane isključivo profitom. A čime da budu motivirani? Zamislite da nisu motivirani interesom. Onda bi propali. To znači da bi dobavljači imali mjesto manje za prodaju hrane, djelatnici imaju mjesto manje gdje mogu raditi, potrošači mjesto manje gdje mogu kupovati", dodaje.

Zašto su cijene tolike?

Navodi da mnogi nisu svjesni ovog kruga od šest sudionika i da u javnom prostoru dominira uvjerenje da postoje dva paralelna svijeta koja čine trgovci i potrošači. Pitamo ga zašto su cijene nekih proizvoda ipak u Hrvatskoj toliko veće nego na bogatijem Zapadu.

Navodi kako imamo brojne primjere da isti proizvod ne košta isto u različitim zemljama, pa čak i unutar različitih područja u istoj državi.

Kaže da na to utječu brojni faktori, od volumena koji se isporučuju, poreznih tretmana ne samo proizvoda nego i onih koji ga proizvode, distribuiraju i prodaju pa do troška transporta i distribucije, preferencija potrošača, nivoa konkurencije itd.

"Potrošači su pogonjeni svojim interesom uzrokovali propast većine malih kvartovskih dućana u zadnjih 20 godina. Strani trgovački lanci su povećali svoj tržišni udio za 3.5% u zadnjih 5 godina, što znači da hrvatski potrošač ne brine o hrvatskim proizvođačima i trgovcima, nego brine o sebi. Uvjeren sam da je konkurencija u ovih 20 godina reducirala priliku za trajno velikim zaradama na velikom broju artikala", riječi su Grubišića.

Političke igre

Priča s kartelima za Grubišića je politikantski nonsens.

"Što je veća konkurencija, veći je pritisak na cijene. Bit će nešto skuplje na otocima, ali to je komocija koju plaćaš", ističe i kaže da je smiješan argument da su cijene stvar dogovora trgovaca. Zapitao se ko vjeruje u to da su se trgovci u Hrvatskoj, Evropi i Americi ujedinili u kolektivnom povećanju cijena. One su stvar funkcioniranja snažne konkurencije. Ne možete imati cijenu mlijeka od tri eura, a konkurencija jedan euro. To je brutalni mehanizam koji ne dozvoljava da se cijenom odvojiš od drugih. Ta hipoteza o udruživanju je čisti politikantski nonsens. Postoji veliki broj onih koji su to povjerovali i traže krivca tamo gdje on ne postoji", rekao je Grubešić.

Kompletan tekst pročitajte na Index.hr.

(Vijesti.ba)