Može li oslabljen imunitet uzrokovati psihozu?

Ova povezanost nije nova, ali uz napredak u medicinskim istraživanjima, stvoren je bolji uvid u mehanizme koji bi mogli povezivati imunološke i psihičke poremećaje.

Autoimuni poremećaji i psihotični poremećaji

Knjiga 'Brain on Fire' autorice Susannah Cahalan, objavljena 2012. godine, izazvala je val interesa u vezi s mogućim imunološkim uzrocima psihotičnih poremećaja. Cahalan je, naime, otkrila da je njen psihotični poremećaj bio rezultat autoimunog poremećaja, u kojem je imunološki sistem napadao vlastite zdrave stanice.

Ovaj tip psihotičnog poremećaja, koji je povezan s autoimunim bolestima, često ne reaguje na standardne psihijatrijske tretmane, što upućuje na razlike u mehanizmima razvoja.

Najnovija istraživanja ukazuju na to da bi slični mehanizmi mogli biti uključeni u razvoj psihotičnih poremećaja poput shizofrenije.

Historija povezivanja

Zanimljivo je da povezanost između shizofrenije i imunološkog sistema nije novost.

Još tokom pandemije gripe 1918. godine, psihotični poremećaji povezivali su se s letargičnim encefalitisom, upalom mozga koju su izazvale infekcije poput gripe.

Uprkos ovom ranom interesu, u narednim decenijama fokus istraživanja premješten je na dopaminsku teoriju, prema kojoj shizofrenija nastaje uslijed neravnoteže u aktivnosti dopamina u mozgu. Međutim, i dalje postoje naučnici koji istražuju mogućnost da bi biološki faktori poput infekcija mogli imati važnu ulogu u razvoju psihotičnih poremećaja.

Jedan od pionira ovih istraživanja bio je psihijatar E. Fuller Torrey, koji je 1970-ih godina sugerisao da infekcije mogu biti povezane s početkom shizofrenije.

Imunološki sistem i neuroinflamacija

Imunološki sistem ima ključnu ulogu u odbrani organizma od vanjskih prijetnji, ali također može biti uzrok unutrašnjih problema kada dođe do disfunkcije. Upala je prirodan odgovor tijela na fizičke, psihološke i biološke stresore, ali dugotrajna ili prekomjerna upala može dovesti do oštećenja tkiva, uključujući i mozak.

Neuroinflamacija, upala mozga, danas se sve više prepoznaje kao važan faktor u razvoju mentalnih poremećaja. Moždana barijera, koja štiti mozak od štetnih tvari i infekcija, može biti oštećena uslijed različitih uticaja, uključujući traumu, infekcije ili upotrebu određenih supstanci.

Kada takva barijera oslabi, mozak postaje osjetljiviji na patogene koji mogu utjecati na njegove funkcije, uključujući regulaciju neurotransmitera poput dopamina, što može biti povezano s razvojem psihotičnih poremećaja.

Analize studija koje su uključivale više od 5.700 sudionika pokazale su da su pacijenti sa shizofrenijom imali povišene markere upale, poput citokina i broja bijelih krvnih stanica. Međutim, ovi nalazi nisu uvijek jasni jer antipsihotički lijekovi također mogu povećati broj bijelih krvnih stanica, a abnormalnosti u cerebrospinalnoj tekućini (CSF) povezane su i s drugim uvjetima poput dijabetesa i alkoholizma.

Izazovi i smjer budućih istraživanja

Uprkos tome što trenutno postoje dokazi koji sugerišu da imunološka disfunkcija može igrati ulogu u shizofreniji, još uvijek nije potpuno jasno uzrokuje li imunološki poremećaj direktno psihotične poremećaje. S obzirom na složenost ove povezanosti, moguće je da psihotični poremećaji nastaju kao rezultat različitih bioloških faktora, a ne samo imunološke disfunkcije.

Razvijeni su protuupalni lijekovi koji mogu pomoći u liječenju shizofrenije, ali njihova efikasnost varira.

(Vijesti.ba)