Javni dug eurozone na kraju trećeg tromjesečja 2024. godine iznosio je 88,2 posto njezina bruto domaćeg proizvoda, jednako kao i u drugom tromjesečju.
Kako se navodi, javni dug Evropske unije za treće tromjesečje prošle godine predstavljao je 81,6 posto njezina bruto domaćeg proizvoda, a taj se omjer također nije promijenio u odnosu na drugo tromjesečje.
Javni dug eurozone neznatno je smanjen u odnosu na treći kvartal 2023., kada je iznosio 88,4 posto BDP-a. Nasuprot tome, javni dug Evropske unije blago je porastao na međugodišnjoj razini, dosegnuvši 81,5 posto BDP-a na kraju trećeg tromjesečja 2023. godine.
Najzaduženije zemlje Evropske unije u trećem tromjesečju 2024. bile su Grčka s dugom od 158,2 posto BDP-a, Italija 136,3 posto, Francuska 113,8 posto, Belgija 105,6 posto, Španija 104,3 posto, objaio je Eurostat. Najmanje zadužene zemlje su Estonija, čiji je državni dug iznosio 24 posto BDP-a, Bugarska 24,6 posto, a Luksemburg 26,6 posto.
16 zemalja Evropske unije zabilježilo je godišnji rast državnog duga u odnosu na treće tromjesečje 2023., dok je 11 članica zabilježilo pad, navodi se na stranicama Eurostata.
Najveći međugodišnji rast javnog duga u odnosu na BDP zabilježen je u Finskoj, za 6,7 posto, Estoniji za 5,3 posto i Poljskoj za 4,9 posto, dok je najveći pad zabilježen u Grčkoj za 10 posto, Portugalu za 8,8 posto i Cipru za 5,4 posto.
(Vijesti.ba)