Azerbajdžan i Armenija dogovorili mirovni sporazum nakon 40 godina sukoba

Dvije postsovjetske države vodile su niz ratova od kasnih 1980-ih kada se Gorski Karabah, azerbajdžanska regija koja je u to vrijeme imala većinom etničko armensko stanovništvo, odvojila od Azerbajdžana uz podršku Armenije.

Armensko ministarstvo vanjskih poslova saopćilo je danas da je s njihove strane finaliziran nacrt mirovnog sporazuma s Azerbajdžanom.

"Mirovni sporazum spreman je za potpisivanje. Republika Armenija spremna je početi konsultacije s Republikom Azerbajdžan o datumu i mjestu potpisivanja sporazuma", saopćilo je armensko ministarstvo vanjskih poslova.

Azerbajdžansko ministarstvo vanjskih poslova navelo je u svom saopćenju: "Sa zadovoljstvom primjećujemo da su pregovori o tekstu nacrta Sporazuma o miru i uspostavi međudržavnih odnosa između Azerbajdžana i Armenije zaključeni".

Vremenski okvir za potpisivanje sporazuma je neizvjestan jer je Azerbajdžan rekao da je preduslov za to promjena ustava Armenije, za koji kaže da implicitno polaže pravo na njen teritorij.

Armenija poriče takve tvrdnje, ali je premijer Nikol Pašinjan nekoliko puta u posljednjih mjeseci rekao da se temeljni dokument zemlje treba izmijeniti i pozvao na referendum kako bi se to učinilo. Datum još nije određen.

Izbijanje neprijateljstava u kasnim 1980-ima potaknulo je masovno protjerivanje stotina hiljada većinom muslimanskih Azera iz Armenije i Armenaca, većinom kršćana, iz Azerbajdžana.

Mirovni pregovori počeli su nakon što je Azerbajdžan silom vratio Gorski Karabah u rujnu 2023., što je natjeralo gotovo svih 100.000 Armenaca s tog područja da pobjegnu u Armeniju.

Obje strane rekle su da žele potpisati sporazum o okončanju dugotrajnog sukoba, ali napredak je bio spor, a odnosi napeti. Njihova zajednička granica duga 1000 kilometara zatvorena je i snažno militarizirana.

(Vijesti.ba / HINA)