Jedan svećenik navodno je zlostavljao djevojčice. Umjesto da istraži slučaj, Katolička crkva mu je pomogla da pobjegne u Južnu Ameriku dok slučaj nije zastario. Kako javlja javni servis ARD, ovo nije izoliran slučaj.
„Nijemac Josef" kako su zvali jednog svećenika koji je iz Bavarske došao u Brazil, u Itumbiaru, grad u unutrašnjosti zemlje. Stanovništvo je bilo duboko religiozno. Za Nilvu da Silvu bilo je čast raditi kao tajnica za svećenika Josefa Ludwiga Zottmanna krajem 1970-ih i početkom 1980-ih.
Međutim, ono što vjernici iz Itumbiare do danas ne znaju jest da se ovaj njemački misionar zapravo nalazio u bijegu. 1969. za njim je izdan nalog za hapšenje zbog osnovane sumnje na seksualno zlostavljanje pet učenica.
Visoki crkveni dužnosnici u Njemačkoj i Brazilu, uključujući jednog opata i nekoliko biskupa, tada su bili informisani o krivičnom progonu. Međutim, nisu sarađivali s vlastima. To potvrđuju pisma koja su ekskluzivno pregledali novinari političkog magazina Report München i ARD-ov studio u Rio de Janeiru. Tek nakon što su djela zastarjela, Zottmann se u osamdesetima vratio u Njemačku.
Biskupija Eichstätt tajno je finansirala svećenika, maskirajući njegovu plaću kao „donaciju za misije". Preko posredničkog samostana, generalni vikar iz Eichstätta prebacio je novac u inostranstvo. Policiji je rečeno da je "boravište nepoznato".
Ovo pokazuju dosad povjerljivi dokumenti iz arhiva biskupije Eichstätt. Bivši policajac Peter Grimm trenutno istražuje slučaj Zottmann za Nezavisna komisija za istraživanje u toj biskupiji. „Trag novca igrao je ključnu ulogu u istrazi: čak i nakon što je pobjegao i bio u inostranstvu, novac mu je i dalje bio slan", rekao je Grimm.
Još jedan svećenik poslan u Boliviju nakon optužbi za zlostavljanje
Report München posjeduje dokumente o drugim slučajevima svećenika s historijom zlostavljanja koji su završili u inostranstvu. Nadbiskupija Bamberg, primjerice, pomogla je svećeniku Dieteru Scholzu, protiv kojeg su 1963. godine dvojica dječaka podnijela optužbe za zlostavljanje, da ode raditi kao misionar u Boliviju. Nakon pet godina vratio se u Njemačku i služio kao župnik u Bavarskoj, gdje su se opet pojavile optužbe za zlostavljanje na njegov račun.
Martin Berger (ime promijenjeno), bivši ministrant, optužuje Scholza za višestruko zlostavljanje tokom sedamdesetih. Berger je ogorčen jer je Nadbiskupija Bamberg omogućila Scholzu da nastavi službu unatoč prethodnim optužbama: "Za mene je to bila otvorena dozvola i licenca za počinitelja da nastavi sa zlodjelima."
Na upit ARD-a, Nadbiskupija Bamberg je izjavila: "Zašto tada nisu obaviješteni tužilaštvo ili policija, nama je sada neobjašnjivo." U međuvremenu je naručena i naučna studija o seksualnom zlostavljanju klerika u nadbiskupiji.
Prema informacijama štampačkog ureda, više slučajeva poznato je i iz biskupije Trier na zapadu Njemačke. Uključuju svećenika protiv kojeg je u Njemačkoj vođen krivični postupak zbog seksualnog zlostavljanja, a koji je krajem devedesetih poslan u Istočnu Europu. Drugi svećenik radio je od 1966. kao župnik u Južnoj Americi, unatoč tome što su još u šezdesetima postojale „jasne naznake mogućih slučajeva zlostavljanja" u Njemačkoj.
Biskupija Trier također istražuje ove slučajeve preko nezavisne komisije.
Prikrivanje zlostavljanja
Pravna stručnjakinja Bettina Janssen naišla je na slične slučajeve tokom istraživanja crkvenih dokumenata za Njemačku biskupsku konferenciju. "Pronađeni su različiti načini za prikrivanje svećenika i veze s biskupijama, uključujući i financijsku pomoć", izjavila je Janssen. Koristili su se lažni identiteti, posrednički računi i tajni finansijski kanali, a žrtve su pritom bile zanemarivane. Janssen to opisuje to kao „oblik ometanja pravde".
Što kažu odgovorni u Katoličkoj crkvi?
Biskup Eichstätta, Gregor Maria Hanke, nazvao je ove prakse „neprihvatljivima" i „kriminalnog karaktera": "Žrtve su pretrpjele neizrecivu patnju, njihov život je uništen. Promatrati kako su počinitelji zaštićeni je skandalozno." Biskupije u Trieru, Eichstättu i Nadbiskupija Bamberg trenutno pozivaju moguće žrtve da se jave, piše Deutsche Welle.
(Vijesti.ba)