Ova godina bit će najtoplija u historiji

World Weather Attribution (WWA), mreža za praćenje utjecaja globalnog zagrijavanja na ekstremne događaje, kaže da je gotovo svaka katastrofa koju su analizirali u posljednjih 12 mjeseci bila dodatno izražena zbog klimatskih promjena.

"Utjecaj zagrijavanja Zemlje korištenjem fosilnih goriva nikad nije bio jasniji ili razorniji nego 2024. godine. Živimo u novoj, opasnoj eri, izjavila je Friederike Otto, klimatska naučnica na čelu WWA-a.

O problemu vrućine najbolje govori ovogodišnji hadž, muslimansko hodočašće u Saudijskoj Arabiji na kojem je umrlo 1300 ljudi budući da su temperature dostigle i 51,8 stepeni Celzija.

Ekstremna vrućina, tzv. 'tihi ubica', također se pokazala smrtonosnom u Tajlandu, Indiji i Sjedinjenim Državama.

Uslovi su u Meksiku bili toliko intenzivni da su majmuni padali mrtvi s drveća, dok u Pakistanu milioni djece nisu napuštali domove dok se živa penjala iznad 50 stepeni.

Grčka je zabilježila svoj najraniji toplotni val u godini, na početku ionako najtoplijeg ljeta u Evropi u historiji. Divljale su vatrene šumske stihije i zatvarale se turističke znamenitosti poput slavne Akropole.

Klimatske promjene ne manifestuju se samo visokim temperaturama. Topliji oceani znače veće isparavanje, a topliji zrak apsorbira više vlage, što je recept za obilne kiše, koje su još k tome nepredvidljive.

U aprilu je u Ujedinjenim Arapskim Emiratima u jednom danu pala dvogodišnja količina kiše, pretvorivši dijelove inače pustinjske države u more i poplavivši međunarodni aerodrom u Dubaiju.

Kenija tek što se izvukla iz suše kakva se događa jednom u generaciji kad su nastupile najgore poplave u nekoliko desetljeća pa se tako ta istočnoafrička država borila s dvjema suprotnim krajnostima jednom za drugom, prenosi HINA.

Četiri miliona ljudi našlo se u potrebi za pomoći nakon što su historijske poplave prvo usmrtile više od 1500 ljudi širom zapadne i centralne Afrike. Evropa, ponajviše Španija, također je pretrpjela ogromne pljuskove koji su uzrokovali smrtonosne bujične poplave. Afganistan, Rusija, Brazil, Kina, Nepal, Uganda, Indija, Somalija, Pakistan, Burundi i Sjedinjene Države među ostalim su poplavljenim zemljama 2024. godine.

Toplije oceanske površine opskrbljuju energijom tropske ciklone dok se kreću prema kopnu, što doprinosi žestokim vjetrovima i jača njihov razoran potencijal.

Veliki uragani poput Miltona, Beryl i Helene pogodili su Sjedinjene Države i Karibe u 2024., godini natprosječne olujne aktivnosti. Filipini su pretrpjeli šest velikih oluja samo u novembru, i to samo dva mjeseca nakon tajfuna Yagija koji je prohujao jugoistočnom Azijom.

U decembru su naučnici procijenili da je globalno zatopljenje pomoglo jačanju ciklona Chino do oluje kategorije 4, kad se obrušio na Mayotte, razarajući to već ionako najsiromašnije prekomorsko područje Francuske.

Dok neke regije postaju vlažnije jer klimatske promjene mijenjaju obrasce padavina, drugima raste rizik od suše.

Sjeverna i Južna Amerika pretrpjele su jaku sušu, a šumski požari poharali milione hektara u zapadnim Sjedinjenim Državama, Kanadi i Amazonskom bazenu, obično jednom od najkišovitijih mjesta na Zemlji.

Između januara i septembra zabilježeno je više od 400.000 požara širom Južne Amerike, obavijajući kontinent zagušljivim dimom.

Organizacija Svjetski program za hranu (WFP) u decembru je saopćila da je 26 miliona ljudi širom južne Afrike u opasnosti od gladi jer je višemjesečna suša opustošila tu već siromašnu regiju.

Ekstremni vremenski uslovi odnijeli su hiljade života u 2024. godini i još nebrojene ljude ostavili u očajničkom siromaštvu. Trajni danak takvih katastrofa nemoguće je kvantifikovati. Što se tiče ekonomskih gubitaka, osiguravajuća kuća sa sjedištem u Zürichu Swiss Re procijenila je globalnu štetu na 310 milijardi dolara, u saopćenju objavljenome početkom decembra.

Poplave u Evropi, pogotovo u španskoj pokrajini Valenciji, gdje je u oktobru poginulo više od 200 ljudi, i uragani Helene i Milton dodatno su povećali materijalnu štetu, saopćila je kompanija.

Do 1. novembra Sjedinjene Države pretrpjele su 24 vremenske nepogode u 2024. s gubicima koji su premašili milijardu dolara svaka, pokazuju vladini podaci.

Suša u Brazilu koštala je poljoprivredni sektor 2,7 milijardi dolara između juna i augusta, dok su "klimatski izazovi" globalnu proizvodnju vina spustili na najniži nivo od 1961. godine, saopćili su izvori iz te industrije.


(Vijesti.ba)