Agencija je procijenila da je bilo "najmanje 239.000" smrtnih slučajeva koji se mogu pripisati izloženosti, iznad preporučenih nivoa PM2,5, najmanjim česticama koje se mogu udahnuti i koje su najopasnije za ljudsko zdravlje.
Broj umrlih od posljedica izloženosti štetnim česticama bio je najveći u Italiji, Poljskoj i Njemačkoj.
Na cijelom je kontinentu brojka pala u usporedbi s 2021., kada su čestice, koje mogu prodrijeti duboko u pluća, prouzrokovale preuranjenu smrt 253.000 ljudi.
Agencija je objavila da se općenito procijenjeni utjecaj na zdravlje ljudi poboljšava kada je posrijedi dugotrajna izloženost trima ključnim onečišćivačima zraka - finim česticama, dušikovom dioksidu i ozonu.
Između 2005. i 2022. broj smrtnih slučajeva koji se mogu pripisati PM2,5 pao je za 45 posto pa se Agencija nada da će se postići zacrtani cilj - smanjenje takvih smrtnih slučajeva za 55 posto do 2030. godine.
U izvještaju stoji da je evidentirano 70.000 smrtnih slučajeva koji se mogu pripisati izloženosti onečišćenju ozonom (O3), posebno od posljedica cestovnog saobraćaja i industrijske aktivnosti te 48.000 preuranjenih smrti za koje je odgovorno udisanje dušikova dioksida (NO2), uglavnom iz vozila i termoelektrana.
Agencija ne zbraja brojke, smatrajući da bi se u tom slučaju neki smrtni slučajevi brojili dvaput, no ističe da onečišćenje zraka i dalje ostaje najveća ekološka prijetnja zdravlju Evropljana.
(Vijesti.ba / HINA)