Iako bi se očekivalo da predizborna kampanja u demokratskoj zemlji bude fokusirana na ekonomski razvoj, socijalna pitanja i evropske integracije, u stvarnosti se ponovo koristi narativ veličanja ratnih zločinaca kao sredstvo za pridobijanje birača, posebno onih s dvojnim državljanstvom u Bosni i Hercegovini, pišu Negatorigenocida.info.
Ovaj problem prelazi granice Hrvatske i duboko zadire u unutrašnja pitanja BiH, vrijeđajući žrtve ratnih zločina i podrivajući odnose između dvije zemlje. Nedavni primjer je podrška kandidata Mosta i gradonačelnika Sinja, Mire Bulja, osuđenom ratnom zločincu Slobodanu Praljku. Buljeva objava, popraćena simbolima Hrvatske Republike Herceg-Bosne (HRHB) i fotografijom Praljka, izazvala je oštre reakcije.
Praljak, osuđen za zločine protiv čovječnosti tokom rata u BiH, odgovoran je za progon, mučenje i etničko čišćenje Bošnjaka u sklopu udruženog zločinačkog poduhvata. Njegovo samoubistvo u sudnici Međunarodnog krivičnog tribunala za bivšu Jugoslaviju (ICTY) ostalo je simbol prkosa pravdi, ali i opomena o težini njegovih djela.
Zamislimo sličan scenario u kojem političar iz Austrije veliča nacističke zločince – takav čin bio bi nezamisliv i momentalno osuđen. Međutim, u zemljama Balkana, glorifikacija ratnih zločinaca se nažalost često normalizira, a pravosudni organi kao što je Tužilaštvo BiH ostaju nijemi.
Ovakvo ponašanje izaziva legitimna pitanja o istinskoj posvećenosti Hrvatske evropskim vrijednostima. Kako je moguće da političari u jednoj EU članici javno veličaju presuđene ratne zločince bez ozbiljnih posljedica? Štaviše, to stvara duboke rane među žrtvama i unosi dodatne tenzije u ionako složene odnose BiH i Hrvatske.
Veličanje zločinaca nije, niti može biti dio evropskog puta. Ako Evropska unija zaista ostane nijema na ovakve pojave, žrtve i građani s pravom se mogu zapitati je li EU okrenula leđa pravdi, dopuštajući neofašističke tendencije. Neophodno je hitno djelovanje kako bi se zaustavilo dalje degradiranje moralnih i pravnih principa koje Evropa simbolizuje.
(Vijesti.ba)