Šta znamo o sporazumu o primirju između Izraela i Hezbollaha

U zajedničkoj izjavi SAD-a i Francuske navedeno je da će sporazum zaustaviti sukobe u Libanu i "osigurati Izrael od prijetnje Hezbollaha i drugih terorističkih organizacija", piše BBC.

Ovo su ključne informacije o sporazumu prema zvaničnim brifinzima i medijskim izvještajima:

Primirje je zamišljeno kao trajno
Predsjednik Biden izjavio je da je sporazum "osmišljen da bude trajno primirje".

Prema odredbama sporazuma, Hezbollah će u roku od 60 dana ukloniti svoje borce i oružje iz područja između Plave linije – neslužbene granice između Libana i Izraela – i rijeke Litani, oko 30 km sjeverno.

Na tom području borce Hezbollaha zamijenit će snage libanske vojske, koje će osigurati uklanjanje infrastrukture i oružja te spriječiti njihovu obnovu, rekao je visoki zvaničnik SAD-a.

U istom periodu, Izrael će postepeno povući preostale snage i civile, dodao je Biden, naglašavajući da će to omogućiti povratak civila s obje strane granice u svoje domove.

5.000 libanskih vojnika zamijenit će Hezbollah
Očekuje se da će libanska vojska rasporediti 5.000 vojnika na jugu u skladu sa sporazumom, prema navodima američkih zvaničnika.

Međutim, postavljaju se pitanja o njihovoj ulozi u provođenju primirja i mogućnosti suočavanja s Hezbollahom, što bi moglo dodatno pogoršati tenzije u zemlji sa dubokim sektaškim podjelama.

Libanska vojska također je izjavila da nema dovoljno resursa – novca, ljudstva i opreme – za ispunjenje svojih obaveza iz sporazuma, iako bi međunarodni saveznici Libana mogli pružiti podršku.

Mnogi zapadni zvaničnici smatraju da je Hezbollah oslabljen te da je ovo prilika za libansku vladu da ponovo uspostavi kontrolu nad cijelim teritorijem zemlje.

Ko će nadzirati provođenje primirja?
Sporazum se u velikoj mjeri oslanja na rezoluciju 1701 Vijeća sigurnosti UN-a, koja je okončala rat između Izraela i Hezbollaha 2006. godine.

Prema rezoluciji 1701, područja južno od Litani trebala bi biti slobodna od bilo kakvih naoružanih osoba ili oružja, osim onih koji pripadaju libanskoj državi i mirovnim snagama UN-a (Unifil).

No, obje strane su tvrdile da su rezolucija bila kršena – Izrael tvrdi da je Hezbollah izgradio opsežnu infrastrukturu u tom području, dok Liban optužuje Izrael za prelete svojih vojnih aviona.

Ovoga puta, SAD i Francuska pridružit će se postojećem tripartitnom mehanizmu koji uključuje Unifil, Liban i Izrael, a koji će biti zadužen za praćenje kršenja sporazuma, rekao je visoki zvaničnik SAD-a.

"Neće biti američkih borbenih trupa u tom području, ali će postojati vojna podrška libanskim oružanim snagama, kao što smo to činili u prošlosti. U ovom slučaju, podrška će biti koordinirana s libanskom vojskom i francuskom vojskom," naveo je zvaničnik.

Izrael tvrdi pravo na odgovor u slučaju kršenja
Premijer Benjamin Netanyahu izjavio je da će Izrael "zadržati punu slobodu vojne akcije" u Libanu "uz puno razumijevanje Sjedinjenih Američkih Država".

"Ako Hezbollah prekrši sporazum i pokuša da se naoruža, napast ćemo. Ako pokuša obnoviti terorističku infrastrukturu u blizini granice, napast ćemo. Ako ispali raketu, ako iskopa tunel, ako doveze kamion s raketama, napast ćemo," izjavio je.

Predsjednik Biden podržao je taj stav, rekavši: "Ako Hezbollah ili bilo ko drugi prekrši sporazum i predstavlja direktnu prijetnju Izraelu, Izrael zadržava pravo na samoodbranu u skladu s međunarodnim pravom."

No, također je naglasio da sporazum podržava suverenitet Libana.

Izraelski zahtjev za pravom na vojni odgovor nije dio sporazuma jer ga je Liban odbio. Umjesto toga, mediji su izvijestili da će SAD izdati pismo podrške izraelskom pravu na djelovanje.

(Vijesti.ba)