Sutra promocija knjige Sanela Kajana: Stari most u Mostaru: rat, rušenje, obnova

Kajan, kao neko ko je iznimno vezan uz Mostar, posjeduje veliku arhivu novinskih tekstova iz mnoštva dnevnih listova, sedmičnika i specijaliziranih časopisa o Mostaru, pa samim tim i o simbolu grada - Starom mostu.

„Godinama sam razmišljao o ovakvom djelu, gdje bi se na jednom mjestu našli medijski materijali vezani uz simbol Mostara, Stari most, i to iz perioda njegove najturbulentnije prošlosti. No, uvidjevši da „nadležni“ i „odgovorni“, kako nazivam one koji ne rade svoj posao, a na pozicijama su, one koji su nesvjesni vremena u kojem žive, nezainteresovani, pa i potpuno pasivni, a na funkcijama su – da iz godine u godinu ignorišu datum 9. novembar, kada su HVO i Hrvatska vojska srušili Stari most, odlučio sam reagovati. Sramotan i nedopustivo ignorantski odnos gradskih vlasti Mostara, predvođenih HDZ-om, a uz, nažalost moram to reći, prešutnu podršku pojedinih bošnjačkih lokalnih funkcionera, prema simbolu grada - Starom mostu, seže još unazad nekoliko decenija“, kaže Kajan.

Dodaje da se takva situacija ponavljala iz godine u godinu, a prošle godine, na 30-tu godišnjicu rušenja Starog mosta, došli smo do trenutka kada su stanovnici Mostara molili predstavnike vlasti da organizuju bilo šta povodom obilježavanja 9. novembra, dana kada su pripadnici HVO-a i Hrvatske vojske srušili Stari most.

„Da nije Kluba skakača u vodu "Mostari" i nekoliko pojedinaca i škola, 9. novembar 1993. ne bi bio ni spomenut. Iziritiran ovom činjenicom, a svjestan važnosti Starog mosta, kao višeznačnog simbola, odlučio sam u jedno djelo, jednu knjigu, objediniti period od njegovog rušenja, preko obnove, do uvrštenja na UNESCO listu! Kao znak moje ljubavi svom gradu i znak poštovanja prema simbolu Mostara, Starom mostu. Dakle, u novembru prošle godine krenuo sam sa svakodnevnim radom na pripremi knjige. I kad kažem svaki dan, bukvalno je tako i bilo. Uz moju arhivu, od pomoći su mi bili i Arhiv Bosne i Hercegovine i Arhiv Federacije BiH. I evo, ovog novembra - knjiga je tu! Na jednom mjestu sam uvezao medijski materijal vezan uz simbol Mostara, Stari most, i to iz perioda njegovog rušenja, preko radova na obnovi i dovršetku izgradnje, do uvrštenja Starog mosta na UNESCO listu. Promociju sam zakazao, simbolično 9. novembra, na datum kada su neki pomislili da je duh Mostara ubijen, a simbol ovog grada zauvijek nestao. O, kako su se grdno prevarili! Naša ljubav prema ovom gradu i njegovom simbolu je još jača! Iako je knjiga tematski definisana sudbinom Starog mosta, simbola Mostara, da bi se rasvijetlile okolnosti koje su presudno utjecale na njegovo rušenje i obnovu, izabrani tekstovi obuhvataju šire događaje. Ponuđena građa bazirana je na tekstovima i fotografijama redakcija listova iz Mostara, Sarajeva, Beograda, Zagreba, Splita... Koristeći izvore iz 40 medijskih kuća sa šireg geografskog područja, obuhvaćen je period u rasponu od 14 godina burnih događaja vezanih uz Stari most, od 1991. do 2005“, navodi Kajan.

Knjiga pruža ne samo obilje podataka o Starom mostu, nego i detalje njegove obnove, što istraživačima znatno olakšava traženje određenih podtema. Niz delegacija, političkih ličnosti kao i uglednih pojedinaca dolazilo je u Mostar zanimajući se za način i tok obnove Starog mosta, jer je rekonstrukcija postala svjetski projekat, tako da su i njihova imena zabilježena na stranicama ove knjige. Posebna po značaju je sama ceremonija otvaranja obnovljenog mosta. Ovdje su pruženi podaci o pripremi manifestacije, sve do završnog čina.

„Želim reći i to da ja nisam književnik, i ne doživljavam sebe kao takvog. Ova knjiga nije ni poezija, ni proza. Riječ je o dokumentarno-historijskom djelu, za koje želim da pomogne svima koji budu istraživali period sadržan u knjizi, i vezan uz Stari most. Posebnu zahvalnost iskazujem izdavaču knjige Narodnoj biblioteci Mostar i njenom direktoru gospodinu Omeru Mičijeviću i svim usposlenicima Biblioteke, te recenzentima knjige: profesoricama doktoricama Maji Popovac i Lejli Žujo Marić, kao i Zlatku Serdareviću, s kojim sam godinama radio na Radio-Televiziji Mostar, svjedočeći i izvještavajući o dešavanjima u Mostaru i događajima koji su obilježili njegovu skoriju historiju. Naravno, zahvalnost i onima koji će knjigu čuvati kao jedno svjedočanstvo izuzetno važnog perioda mostarske prošlosti“, kaže Sanel Kajan.

„Šta za jedan grad, jednu kulturu ili jedan narod, može biti važnije od istinskog poznavanja vlastite historije!? Živimo u vremenu koje je nemilosrdno, brutalno i bezobzirno, gleda nam u oči i bez treptaja stvara pogrešne slike, mijenja teze, podmeće lažne dokaze i spinuje. Bombarduje nas gomilama nevažnih informacija kako bi sakrilo one istinite i važne. Zbog toga je danas, više nego ikada do sada, potrebno bilježiti i prikupljati informacije, podatke i činjenice. Hroničari vremena i dešavanja su postali krucijalna karika u lancu istine koju treba prenijeti budućim generacijama da bi mogle, sa odmakom vremena, samostalno, hladne glave i zdravim razumom, interpretirati i ispravno shvatiti historiju“, navodi prof.dr. Maja Roso Popovac, dipl.ing.arh.

Ona dodaje da Kajan, dugogodišnji novinar i aktuelni zastupnik u Parlamentu, društveno odgovorna osoba bez dlake na jeziku, koristi ono što mu je dostupno i usko vezano uz struku kojom se bavi decenijama.

„Razočaran situacijom u gradu, maćehinskim odnosom administracije i uprave prema kulturno-historijskom naslijeđu, pogotovo Starom mostu – sakupio je ogroman broj novinskih članaka vezanih za Most u periodu od 1991. do 2005. I sama dijelom priče oko Starog i Mostara tih godina, ovu knjigu sam dočekala s nestrpljenjem i velikom nadom. Sretna da se konačno pojavila hronika rušenja i izgradnje Mosta – nepristrasna i bez eliminacije, fokusirana na novinske kuće iz zemlje i okruženja i sposobna da nam sa više aspekata prikaže raspoloženje od 1991. do 2005. Sigurna sam da će je na svojim policama imati gotovo svi Mostarci i oni koji vole ovaj grad“, navodi Roso Popovac.

Prof.dr. Lejla Žujo - Marić Knjiga kaže da knjiga autora Sanela Kajana naslovljena Stari most u Mostaru: rat, rušenje, obnova (1991 – 2005) nastaje kao rezultat autorovog predanog rada na istraživanju novinske građe o Starom mostu u periodu od 1991. do 2005. godine.

„Oslobođenje, Ljiljan, Sloboda, Slobodna Bosna, Dani, Most, Slobodna Dalmacija, Večernji list, Borba, Dnevnik, Politika, Večernje novine i njihovi tekstovi o Starom mostu čine istraživački korpus koji Sanel Kajan vjerodostojno predočava kao artefakt. U tom razmeđu dva vijeka i njihovom teškom hodu kroz Mostar, Sanel Kajan prati prisustvo Starog mosta u novinskim tekstovima štampanim u Bosni i Hercegovini i šire, donoseći ih u izvornom obliku kao dokument slijedeći hronološki metod u sistematizaciji tekstova – od početka '90 – ih godina XX vijeka, rasplamsavanja rata, do rušenja Starog mosta i njegove obnove.

U skoro petnaestogodišnjem rasponu obuhvaćena je sudbina mostarskog Starog mosta i njegovo prisustvo na medijskoj sceni ovih prostora, posebno u dnevnim i sedmičnim novinama, te časopisima za kulturu toga vremena. Na unutarnjem planu tome je paralelno i stasavanje autora u teškim opsadnim uslovima Mostara, opredijeljenog za istinu i čuvanje znanja o svome gradu i njegovoj novijoj historiji.

Priču o Mostaru, njegovoj sudbini kroz vrijeme, rastu i sazrijevanju, nažalost, sjenči i tamna sudbina oličena u brutalnom uništavanju čestica njegovog prepoznatljivog identiteta tokom rata u periodu od 1992 . do 1996. u kojem je vrhunac urbicida upravo pohranjen u najtragičniji datum od njegovog nastanka, a to je 9. novembar 1993. Taj datum, višestruko simboličan kao lom u kulturnom pamćenju i redefiniranju identiteta grada, stoji kao referentna tačka i važna motivacija iz koje autor postulira i svoj etički odnos spram ovog bolnog i traumatičnog događaja koji se posebnom dubinom urezao kako u kolektivnom pamćenju Mostaraca i cijelog civilizovanog svijeta, tako i na nivou ličnog sjećanja savremenika, onih koji su bespomoćni i očajni svjedočili vlastitim očima kako luk Starog mosta pod udarom granata sa pozicija HVO-a i HV-a pada u hladnu Neretvu.

Dok je Stari most vijekovima slovio kao simbol koji povezuje kulture, ljude i različite historijske etape, tekstovi koje donosi Sanel Kajan pokazuju dubine nezamislivog zla sručenog nad Mostar. Jedan od ciljeva tih mračnih ideja jeste redefiniranje identiteta, pa je Stari most, dragulj osmanske arhitekture 16. vijeka jedan od prvih koji se našao na udaru. Time su fašističke ideologije željele potkopati temelje urbanog bića Mostara uništavajući njegovo kulturno naslijeđe kako na formalnom, tako i na unutarnjem, simboličkom nivou.

Knjiga koju je priredio Sanel Kajan priloženim novinskim tekstovima govori otvarajući dubine vremena i osvježavajući pamćenje, ali i edukujući sve one čitaoce koji su rođeni poslije tragičnih ratnih događaja, a koji su danas zreli i društveno odgovorni ljudi. Sanel Kajan vjerodostojan je svjedok koji svoj glas ustupa dokumentarnoj građi na način da gradi mozaik tekstova koji sâm po sebi kazuje i vrijedi kao dokaz o vremenu“, navodi se u recenziji prof.dr. Lejle Žujo – Marić.

(Vijesti.ba)