Rasprava u Crnoj Gori: Prosrpska vlast za uvođenje dvojnog državljanstva

Krivokapić je to rekao na okruglom stolu "Zakon o dvojnom državljanstvu - put ka nacionalnom i političkom inženjeringu". Prema njegovim riječima, državljanstvo je model "anschlussa" za male države.

„Na Balkanu samo je Crna Gora građanska, svi ostali nisu. Ako imate na sceni velike državne projekte, jasno vam je da je projekt dvojnog državljanstva korak ka tome“, rekao je Krivokapić.

Priču o izmjenama zakona o dvojnom državljanstvu pokrenuo je nedavno predsjednik crnogorskog parlamenta i čelnik prosrpske i proruske koalicije Za budućnost Crne Gore Andrija Mandić, koji je najavio pokretanje izmjena crnogorskog Ustava nakon kojih bi Srbijanci porijeklom iz Crne Gore imali mogućnost dobiti dvojno državljanstvo. Opozicija ga je optužila da bi na taj način došlo do izbornog inženjeringa te da bi ubrzo Crna Gora nestala kao država.

Crna Gora sa 630.000 stanovnika zabranjuje dvojno državljanstvo, kao i više manjih europskih zemalja, kao što su Austrija, Nizozemska, Litva i Estonija.

Za potpisivanje sporazuma o dvojnom državljanstvu sa Srbijom i drugim zemljama i promjenu Zakona o državljanstvu zalažu se proruske i prosrpske partije koje dominiraju u crnogorskoj vlasti.

Mandićevu inicijativu ranije je podržao i premijer Milojko Spajić, kazavši da se Crna Gora ne smije odricati "svoje djece", koje, kako je rekao, ima oko 300.000 koje bi ovaj zakon trebalo "prepoznati". Ovu izjavu kasnije je dopunio najavom da će vlada na inicijativu Skupštine raditi na izradi zakonodavnog okvira koji bi uspostavio sistem dvojnog državljanstva, po ugledu na zemlje EU-a.

Iz Europske komisije za crnogorske medije kasnije je priopćeno da Bruxelles traži od Crne Gore da je "drži u potpunosti obaviještenom o svojim namjerama" prije bilo kakve odluke o dvojnom državljanstvu.

"Kao zemlja kandidat, Crna Gora treba se suzdržati od bilo koje mjere koja bi mogla ugroziti strateški put zemlje u EU ili sigurnost EU-a, uključujući korištenje prerogativa za dodjelu državljanstva", priopćeno je ranije za Radio Slobodna Europa iz EK-a, prenosi Hina.

Predsjednik Centra za monitoring i istraživanje (CeMI) Zlatko Vujović rekao je ranije za taj medij da bi ukidanje zabrane dvojnog državljanstva omogućilo državama koje imaju velike resurse i geostrateški su zainteresirane za Crnu Goru da utječu na njezine izborne rezultate.

"U konkretnom slučaju, to je srpski predsjednik, jer oni imaju dovoljno resursa i političku agendu da to rade. Kao što pokušavaju utjecati na izbore u Bosni i Hercegovini i na Kosovu, tako žele i u Crnoj Gori gdje računaju da bi mogli da dovedu preko 150.000 birača na izbore", rekao je Vujović.

Profesori i pravni eksperti upozorili su da bi izmjene Zakona o crnogorskom državljanstvu, koje bi omogućile dvojno državljanstvo za građane iz Srbije koji su porijeklom iz Crne Gore, “predstavljale ozbiljnu prijetnju suverenitetu i političkom poretku Crne Gore”.

Oni su upozorili da bi “moguće olakšice u pogledu stjecanja crnogorskog državljanstva mogle biti zloupotrijebljene za stvaranja biračkog inženjeringa, ili u krajnjem slučaju dovele u pitanje stečenu državnost Crne Gore”.

Profesor međunarodnog prava i nekadašnji sudac Europskog suda za ljudska prava Nebojša Vučinić kazao je da bi donošenje zakona o dvojnom državljanstvu moglo donijeti “enormne posljedice”.

“Izmjenama zakona o državljanstvu, odnosno uvođenje dvojnog državljanstva sa Srbijom potpuno bi devastiralo i pravni i politički poredak u Crnoj Gori, jer bi se dalo pravo glasa, uključujući i pravo odlučivanja na referendum, stotinama tisuća ljudi, prvenstveno iz Srbije, koji po porijeklu mogu dobiti crnogorsko državljanstvo. Ovo je dio specijalnog rata i specijalne velikosrpske kampanje koji se već nekoliko godina vodi protiv Crne Gore, da se ukine Crna Gora i crnogorska nacija”, naveo je Vučinić.

Restriktivan Zakon o crnogorskom državljanstvu donijela je 2008. vlast Demokratske partije socijalista (DPS) Mila Đukanovića, dvije godine nakon obnove neovisnosti te zemlje.

Po tom zakonu državljanstvo se stječe rođenjem, porijeklom, prijemom ili sporazumom o dvojnom državljanstvu sa drugom državom. No, takav sporazum Crna Gora nema ni sa jednom zemljom.

Kako su tada naveli iz DPS-a, strogi kriteriji za dvojno državljanstvo zaštita su za državu od 630.000 stanovnika, jer na malom broju birača, kojih je u Crnoj Gori oko 540.000, svaka promjena može imati ključnu ulogu u izbornom procesu.

Tako se na izborima 2020. rezultat "lomio" za oko 2.000 do 3.000 glasova, koji su prevagnuli u korist sadašnje parlamentarne većine, predvođene prosrpskim strankama, a DPS je izgubio tri desetljeća dugu vlast.

(Vijesti.ba / Fena)