Ramić: Vojnikinje rame uz rame s muškim kolegama da doprinesu liderstvu i profesionalnosti u vojsci

Pukovnik Enida Ramić, zaposlena u Ministarstvu odbrane BiH, pripadnik Oružanih snaga BiH, je u razgovoru za Fenu kazala da će Konferencija imati naučno-stručni karakter, s namjerom da okupi bosanskohercegovačke i međunarodne lidere i liderke, akademsku zajednicu, vojne eksperte, vladine i nevladne organizacije i medije, kako bi podijeli znanja i iskustva o rodnim perspektivama i utjecajima na vojnu službu, posebno kada je riječ o konfliktu, post-konfliktu, izgradnji i očuvanju mira.

Žene u sektoru sigurnosti

- Konferencija je samo jedan od proizvoda koja je proistekla iz Rezolucije 1325 Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda, koja je na globalnom nivou vrlo značajna, zato što je to prva rezolucija u historiji koja je ukazala da sukobi potpuno različito utiču na osobe u zavisnosti od njihovog spola.

Ujedno, ta ista Rezolucija je ukazala na značaj dvije stvari, a to je da žene igraju ključnu ulogu u sprečavanju sukoba i izgradnji mira i drugo da su žene i djevojke nesrazmjerno pogođene nasilnim sukobima i ratovima - navela je Ramić.

Zato se, dodala je ona, poziva na posebne mjere za zaštitu žena i djevojaka od seksualnog nasilja povezanim sa njima.

-To sve ukazuje da bi žene trebale biti što više zastupljene u sektoru sigurnosti, ali u najširem smislu te riječi, ne samo kvantitativno nego i kvalitativno, znači da žene treba da budu i na mjestima odlučivanja – istaknula je Ramić.

Po njenim riječima, Rezolucija 1325 upravo potiče na to i iznjedrila je mnoge druge pozitivne rezultate od trenutka usvajanja.

Navela je da će se više o Rezoluciji pričati naredne godine, kada će biti 25 godina obilježavanja od njenog usvajanja.

Mreža načelnika generalštabova „Žene, mir i sigurnost“

Kazala je da je Mreža načelnika generalštabova „Žene, mir i sigurnost“, proistekla iz ovakve Rezolucije, organizacija koju su 2017. godine osnovali Ujedinjeno kraljevstvo Velike Britanije, Sjeverne Irske, Kanada i Bangladeš. U toj Mreži se nalazi više od 55 država članica, a Bosna i Hercegovina je dobila poziv 2018. godine.

-Ono što je važno da se istakne jeste da je BiH kao prva zemlja regiona koja je pristupila Mreži načelnika generalštabova. Svrha same Mreže je da osigura snažnu platformu za saradnju koja će olakšati i unaprijediti agendu „Žene, mir i sigurnost“ unutar vojnih snaga, kako kroz jačanje zajedničkih internih kapaciteta i stručnosti, tako i razmjenom iskustava i naučenih lekcija i najboljih praksi između ovih 55 zemalja - kazala je Ramić.

Podsjetila je da su u martu 2019. godine, pod pokroviteljstvom Britanske ambasade, održali prvu međunarodnu konferenciju Mreže načelnika generalštabova, te dodala da se „uspješnost ove konferencije ogledala kroz ključnu povezanost lidera i njihovih napora za integracijom principa agende „Žene, mire i sigurnost“ u aktivnostima Oružanih snaga“.

-Bosna i Hercegovina, odnosno Oružane snage BiH, su na toj prvoj konferenciji donijele zaključke zajedno sa ostalim članicama Mreže. Ponosni smo da ćemo na drugoj konferenciji, koja će biti održana u Sarajevu od 6. do 8. novembra, saopštiti zemljama članicama Mreže da smo svoje prve zadatke i obaveze kroz ovaj proces od pet godina u potpunosti ispunili. Završili smo rodnu analizu Oružanih snaga, koja nam je omogućila bolji uvid u stanje ravnopravnosti spolova. Zatim smo imenovali savjetnicu za rodna pitanja na strateškom nivou. Trenutno imamo savjetnicu za rodna pitanja u Oružanim snagama BiH, od februara 2021. godine - istaknula je Ramić.

Konačno, dodala je ona, integrirali smo sve principe Rezolucije UN-a kroz aspekte obuke, tako da kroz obuke i operativne zadatke svaki naš pripadnik prođe od osnovne obuke, kroz specijalističke, karijerne, svake druge obuke, a mora proći i obuku o ravnopravnosti spolova.

-Tada smo, nakon prve konferencije, razvili dinamički plan za implementaciju tih preuzetih obaveza, koji smo tokom ovih pet godina u tri faze u potpunosti primijenili na našu vojnu praksu - analizirali smo zakonske i podzakonske akte i u skladu s tim smo uskladili čak 133 dokumenta sa zakonima koji se odnose na ravnopravnost spolova i zabranu diskriminacije. U naše planove obuke smo integrisali principe ravnopravnosti spolova. Također, posvetili smo se unapređenju vojne infrastrukture na našim vojnim lokacijama - navela je Ramić.

Pripadnice OS BiH u operacijama podrške miru

Po njenim riječima, govoriti o ženama u vojnoj službi je proces.

-One su sada ravnopravne i potpuno su rame uz rame sa svojim muškim kolegama, ravnopravno obavljaju sve zadatke, a govoriti o ženama u sigurnosnom sektoru je iznimno važno. Zato što, same žene kao žene su senzibilne, manje su sklone upotrebljavati silu, posebno onu prekomjernu silu, senzibilnije su, tako da su žene vješte u rješavanju nasilja nad ženama, seksualnim deliktima, imaju dobre vještine rješavanja problema, te kao takve one pomažu sigurnosnim agencijama i organizacijama u unapređenju odnosa sa zajednicom – kazala je Ramić.

Istaknula je da su pripadnice Oružanih snaga BiH učestvovali u operacijama podrške miru. Navela je da, u Afganistanu, sa ženom koja je iz zajednice afganistanskog društva ne može razgovarati muškarac, jer je to nepristojno i nije u tradiciji.

-Zato žena pripadnica Oružanih snaga može razgovarati sa ženom, može poslušati njihove zahtjeve, njihove potrebe i razmatrati taj odnos prema ženama i povezano sa rodnim pitanjima u kontekstu sektora sigurnosti u potpuno drugom i širem smislu - mišljenja je Ramić.

Kaže kako je ovo vrlo kompleksan i izazovan zadatak koji stoji pred Bosnom i Hercegovinom. Napomenula je da je Vijeće ministara BiH među prvima u regionu usvojilo akcione planove koji se odnose na ravnopravnost spolova.

Sprečavanje i kažnjavanje nasilja nad ženama

-Imamo Zakon o ravnopravnosti spolova, Zakon o zabrani diskriminacije. Naš Ustav i zakon o službi također propisuju i nalažu poštovanje ljudskih prava i sprečavanje svake diskriminacije, uključujući i one u spolu. Rezolucija ukazuje i na to, na posebne potrebe žena i djevojčica u toku ratnih sukoba, ali i sprečavanje i kažnjavanje bilo kakvog nasilja nad ženama - kazala je Ramić.

Po njenim riječima, historijski, Oružani snage BiH, koje vuku tradiciju iz bivše Jugoslavije, povezuju se nekako tradicionalno sa muškim ulogama.

Međutim, istaknula je da danas, kroz aktivnosti i zadatke, mirovne misije i operacije, „naše vojnikinje u potpunosti ruše predrasude o njihovim sposobnostima i svakodnevno dokazuju da jednako mogu izvršavati zadatke“.

Istaknula je da Oružane snage BiH i Ministarstvo odbrane BiH nemaju ni jednu dužnost na kojoj je zabranjeno ženi da se prijavi, na dužnost pilota, ili na dužnost tenkiste po VES-u, „znači potpuno su joj otvorene sve mogućnosti zavisno od njenih afiniteta i želja“.

- Ono što želimo da dobijemo je da naše vojnikinje rame uz rame s muškim kolegama doprinesu liderstvu i profesionalnosti u vojsci bez ikakvih povlastica i bez ikakve zadrške i povlaštenog položaja. Mi smo danas ponosni što možemo promovisati liderstvo žena i muškaraca, koji zajedno čine Oružane snage BiH jačim i sposobnijim. Mi svi moramo biti svjesni prednosti koje ravnopravnost spolova donosi, jer ravnopravno liderstvo i zajednički napor žena i muškaraca donose snažniju i svjetliju budućnosti za Bosnu i Hercegovinu - poručila je Ramić na kraju razgovora za Fenu.

(Vijesti.ba / FENA)