EU u panici zbog moguće pobjede Trumpa: Šta će onda biti sa Ukrajinom?

Istraživanja javnog mnijenja u SAD-u potencijalno bi mogla preokrenuti mnoge, ako ne i sve, politike Evropske unije – od trgovinskih tokova i industrijskih subvencija do digitalnog nadzora i antimonopolskih istraga. No, nijedno drugo područje ne izaziva takve trenutne zabrinutosti kao rat u Ukrajini, gdje bi svaki poremećaj, čak i malen, mogao promijeniti situaciju na bojnom polju, piše Euronews.

Duboka nelagoda proizlazi iz izjava Donalda Trumpa, republikanskog kandidata, koji nije skrivao nezadovoljstvo američkom pomoći napaćenoj Ukrajini.

Ranije ove godine, dok je Kongres SAD-a pregovarao o paketu vanjske pomoći u vrijednosti od 60 milijardi dolara (55,4 milijarde eura) za vojnu opskrbu Ukrajine, Trump je pokušao utjecati na proceduru predlažući da se pomoć strukturira kao zajam, umjesto da bude odobrena kao donacija.

"Nikada više ne bismo trebali davati novac bez nade u povrat ili bez ikakvih 'uslova'. Sjedinjene Američke Države ne bi više trebale biti glupe", napisao je na Truth Socialu, platformi čiji je vlasnik.

Kasnije, na skupu u junu, milijarder je ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog opisao kao "možda najvećeg trgovca među političarima".

"Svaki put kad dođe u našu zemlju, odlazi sa 60 milijardi dolara", rekao je Trump, referirajući se na paket pomoći.

"Dolazi kući i objavljuje da mu treba još 60 milijardi dolara, a ja kažem: nikad kraja. Nikad kraja", dodao je, praćen klicanjem publike.

"To ću riješiti prije nego što preuzmem Bijelu kuću kao novoizabrani predsjednik."

U julu se Trump susreo s jednim od svojih najbližih evropskih saveznika, mađarskim premijerom Viktorom Orbánom, kako bi razgovarali o sukobu.

"Neće dati ni centa za ukrajinsko-ruski rat", rekao je Orbán nakon bilateralnog susreta.

"Dakle, rat će završiti jer je očito da Ukrajina ne može sama izdržati."

Orbán je dodatno naglasio svoje primjedbe u pismu kolegama čelnicima EU-a, upozorivši da će Trumpov "vjerovatni" reizbor promijeniti financijske odnose između SAD-a i EU-a u vezi sa podrškom Ukrajini.

Ta promjena najviše brine Bruxelles.

Od početka invazije, Bruxelles je bio u bliskom kontaktu s Washingtonom kako bi koordinisao odgovor i ojačao zapadnu frontu protiv ruskog predsjednika Vladimira Putina. U predsjedniku Joeu Bidenu, EU je pronašla nepokolebljivog zagovornika transatlantskog saveza koji je jasno istaknuo da je ruska invazija očigledno kršenje međunarodnog prava i da Ukrajina ima pravo braniti i povratiti svoj teritorij.

Iako su obje strane ostale nezavisne u svojim političkim odlukama, njihovi su se ciljevi uskladili: pružanje podrške ukrajinskoj vojsci i ekonomiji s jedne strane, te sankcijski pritisak na Rusiju s druge.

SAD, proizvođač vojne opreme svjetske klase, primarno se fokusirao na opskrbu Kijeva naprednim oružjem potrebnim za obranu od ruskih snaga, isporučivši više od 64 milijarde dolara (59 milijardi eura) vojne pomoći od početka rata, prema vladinim podacima. Donacije uključuju projektile dugog dometa ATACMS i sisteme protuzračne odbrane Patriot.

EU i zemlje članice također su pružile vojnu pomoć u vrijednosti od 43,5 milijardi eura, ali suočile su se s brojnim izazovima, uključujući neispunjenje cilja isporuke milion topničkih metaka do marta 2024. te omotnicu od 6,6 milijardi eura koju još uvijek blokira Mađarska.

Unija je postigla veći uspjeh u svojim financijskim, ekonomskim i humanitarnim podrškama s 57,8 milijardi eura koje su već isplaćene i dodatnim sredstvima koja su u pripremi. Istovremeno, atlantski partneri bili su suvoditelji nekoliko važnih inicijativa na nivou G7, poput ograničenja cijena ruske nafte i zajma od 50 milijardi dolara (45 milijardi eura) za Kijev koji bi koristio zamrznutu rusku imovinu kao kolateral.

Ta simetrija prijeti urušavanjem preko noći ako Trump pobijedi, ispuni svoju prijetnju i prekine američku pomoć.

"To bi izazvalo ozbiljan problem jer Evropa nije spremna preuzeti taj teret. U tom bi slučaju, kroz tri do šest mjeseci, Ukrajina mogla ostati bez dovoljno resursa za vođenje rata", rekao je Sven Biscop, programski direktor pri Egmont institutu, u intervjuu.

"Uvjeren sam da će, bez obzira na ishod američkih izbora, Evropska unija nastaviti podržavati Ukrajinu. Ali pitanje je: što je kraj naše strategije?" upitao je Biscop.

"Trenutno Ukrajini pružamo pomoć tek toliko da drži liniju, no čini se da se nadamo kako će Putin odustati, ali on neće. Potrebna nam je jasna strategija."

Malo ko u Bruxellesu vjeruje da bi EU mogla nadoknaditi iznenadnu odsutnost Washingtona. Sa stagnirajućom ekonomijom, slabijom odbrambenom industrijom i jačanjem krajnje desnice, bloku nedostaju resursi da preuzme sav teret.

Ova spoznaja postala je očita prošle godine kada je paket od 60 milijardi dolara zapeo u američkom Kongresu, a EU počela ozbiljno razmatrati scenarij američkog povlačenja.

"Može li Evropa popuniti prazninu koju bi ostavio SAD? Evropa ne može zamijeniti SAD", priznao je tada visoki predstavnik Josep Borrell.

Slična zabrinutost pritišće evropske zvaničnike i diplomate dok se datum izbora približava, a ankete pokazuju neizvjesnu utrku između Trumpa i njegove protukandidatkinje Kamale Harris, koja je obećala čvrsto stajanje uz Ukrajinu i nastavak napora G7 usmjerenih na jačanje pritiska na Kremlj.

U međuvremenu, Trump izbjegava dugoročne obaveze i umjesto toga govori o brzom postizanju dogovora za okončanje rata, bez jasnih detalja o tome što bi dogovor podrazumijevao. Trumpova kampanja nije odgovorila na zahtjev za komentar.

"Mislim da ćemo to vrlo brzo riješiti ako pobijedimo", rekao je Trump krajem septembra nakon sastanka sa Zelenskim.

"Ali za tango je potrebno dvoje."

Te riječi izazivaju strah da će Trump, ako ne uspije postići dogovor, koji vidi strogo transakcijski, postati nezainteresiran za rat, ostavljajući Ukrajinu da se sama nosi s posljedicama, a Evropu u borbi za popunjavanje praznine.

"Moguće drugo Trumpovo predsjedništvo moglo bi ugroziti blisko transatlantsko partnerstvo koje je Bidenova administracija gradila zajedno s EU-om. Moglo bi dovesti do nepotrebnih trvenja u saradnji u trenucima kada su najmanje potrebna, posebno unutar NATO-a," izjavio je David McAllister, evropski zastupnik i predsjednik Odbora za vanjske poslove Evropskog parlamenta.

"Uprkos tome, trebali bismo pronaći način da održimo što tješnje veze, bez obzira na ishod izbora, kako bismo 'osnažili' odnos EU-a i SAD-a."

(Vijesti.ba)