Politički svijet Zapada je višestruko iznevjerio idealiziranu predstavu Bošnjaka o zapadnoj demokratiji, počevši sa odbijanjem ukidanja embarga tokom trajanja agresije, preko kreiranja dejtonskog Ustava koji paralizira razvoj Bosne i Hercegovine, a Bošnjake čini ranjivim, pa sve do posljednjih postupaka Kristijana Šmita u ulozi visokog predstavnika.
Sve to objašnjava ljutnju i svojevrsno razočarenje koje stvara pogodnu klimu za manipulaciju emocijama našeg naroda od strane zainteresovanih geopolitičkih centara moći, piše za Preporod prof. dr. Amir Karić.
Dvojica mojih viber kontakata poslali su mi prije nokoliko dana kratki video snimak u kojem se glasom umjetne inteligencije broje jedan za drugim grijesi Zapada prema Bošnjacima.
Sve tamo rečeno, embargo, ustavni sistem, neoprostivi postupci Kristijana Šmita itd, tačno je, ali je rečeno s ciljem da se u posljednje dvije-tri rečenice uputi poruka Bošnjacima, da trebaju napustiti svoje vanjsko-političko opredjeljenje ka NATO-u i Evropskoj uniji (EU) i okrenuti se prijateljima na Istoku, odnosno prema Turskoj i Iranu, upućujući na islam kao povezujuću činjenicu.
Posljednja poruka u tom da bi Vladimir Putin bio pravedniji prema Bošnjacima od lidera Zapada stavlja autorski potpis na spomenuti video snimak.
Jedan broj ljudi među Bošnjacima, iz političkog i javnog života općenito, a posebno onih koji se naglašeno ističu kao Bosanci, skloni su svako iz svojih razloga, koristiti i afirmirati ovu manipulativnu ideju i njome žonglirati, što može proizvesti ozbiljnu štetu našem narodu.
Uz to da su spomenute zemlje muslimanskog svijeta istinski prijatelji Bosne i Hercegovine i da sa njima treba graditi prijateljske i konstruktivne odnose saradnje, te da Bošnjaci iz vjerskih razloga gaje prijateljska i bratska osjećanja prema narodima tih zemalja, kao i prema drugim muslimanskim narodima, nesporna je činjenica da je Bosna i Hercegovina (geo)ekonomski, (geo)politički i sigurnosno bitno inkorporirana u sistem kolektivnog Zapada.
U postojećem međunarodnom poretku i odnosima moći to se ne može, a od strane sudionika u donošenju državnih odluka i ne smije zanemariti, osim da se proizvedu dugotrajno štetne posljedice za naš narod. Zato je isticanje vjerske pripadnosti kao faktora geopolitičkog usmjeravanja i orijentisanja Bošnjaka prvorazredan pokušaj manipulacije emocijama našeg naroda.
U hijerarhiji ciljeva Bošnjaka, prvi je da osiguraju svoju kolektivnu budućnost, što znači da izgrade snažne mehanizme zaštite: efikasnu državu, ekonomski bogato društvo, slobodu i jednakopravnost svih bosanskohercegovačkih državljana.
Međutim, to je nemoguće realizirati u izolaciji ili nekom zamišljenom, a realno nepostojećem međunarodno-političkom poretku.
U vezi s tim, potrebno je reafirmirati kohabitaciju realističke geopolitičke kulture i vjerskog/islamskog identiteta Bošnjaka, koju je inaugurirao predsjednik Alija Izetbegović.
Geopolitička kultura je pitanje trezvenog i utemeljenog procjenjivanja o kolektivnim interesima, a drugo je pitanje svijesti o Bogu i ljudske eshatološke perspektive. Prvo je pitanje kolektivne, a drugo pojedinačne svijesti i odgovornosti. Javni istupi onih koji ne poznaju ili polovično poznaju jednu, drugu ili čak obje ove kategorije vodi ka zabludi sa štetnim posljedicama.
Javni nastupi i donošenje odluka koje utječu na percepcije, a time i kreiranje naše kolektivne sadašnjost i budućnost, od strane hijerarhija u svim sferama društvenog života, treba biti primjerno najvažnijem našem cilju, odnosno osiguranju kolektivne budućnosti Bošnjaka i Bosne i Hercegovine.
Misija i zadaća donosilaca odluka u svim oblastima društvenog života je da se vode racionalnim, spoznajno utemeljenim i činjenično obrazloživim konceptima, a nikako brzopletim i na emocijama zasnovanim zaključcima.
Zato, treba odbaciti svaki pokušaj manipulacije koji će radi tuđih interesa položaj naše zemlje i Bošnjaka dodatno otežati.
(Vijesti.ba/Preporod.info)