Otcjepljenje bez proglašenja: Kako je Schmidt poredio Dodika i Jelavića

Postavili su i tri uslova domaćim akterima i međunarodnom faktoru, sve pozivajući se na Ustav BiH, a kao ključni uslov isticali su povlačenje "protivustavne" odluku o načinu izbora zastupnika u Dom naroda parlamenta Federacije BiH i BiH.

Ukoliko se uslovi je ispune, sve odluke o uspostavi privremene hrvatske samouprave kao i propisi i odluke privremenog Zakonodavnog vijeća proglašavaju se punovažnim, zaključio je HNS 3. marta 2001. godine.

Na scenu je tada stupio visoki predstavnik, koji je hrvatskim buntovnicima okončao političke karijere. 7. marta 2001. godine sa funkcija, na koje u izabrani na izborima, kao i sa stranačkih funkcija smijenjena su četiri člana HDZ-a: predsjednika HDZ-a BiH i član Predsjedništva BiH Ante Jelavić, te dopredsjednici HDZ-a Marko Tokić, Ivo Andrić Lužanski i Zdravko Batinić.

Objašnjenje Wolfganga Petritscha za ove smjene je bilo da su ove osobe preuzele službene funkcije u "tzv. Hrvatskoj samoupravi", što predstavlja "nezakonitu i antidaytonsku aktivnost”. Petritsch je rekao kako su Jelavić i njegove kolege neodgovorno postupili prema svojim biračima i prekršili ustavni poredak u BiH. Sve je dodatno podržao Upravni odbor Vijeća za provedbu mira. Tzv. Hrvatska samouprava u BiH ostala je bez Hercegovačke banke, zaustavljen je najavljeni izlazak hrvatske komponente iz Vojske FBiH itd.

Danas, 3. marta 24 godine kasnije slične aktivnosti provodi Milorad Dodik. Da će ići tim putem vidjelo se jasno i ranije. Govori to i činjenica da je visoki predstavnik Christian Schmidt u novembru 2021. godine pred Vijećem sigurnosti UN-a ponašanje i političke poteze Milorada Dodika usporedio s pokušajem formiranja hrvatske samouprave.

- Ako se postupi do kraja, takve akcije bi uspostavile novi ustavni i pravni okvir RS-a koji je pravno obavezujući za vlasti RS-a i građane RS-a, pri čemu bi RS suštinski izašla iz ustavnog poretka BiH i iz dejtonskog okvira. To bi imalo praktičan efekat otcjepljenja RS-a bez formalnog proglašenja nezavisnosti entiteta. Ovo je ozbiljan napad na Opći okvirni sporazum za mir u Bosni i Hercegovini i podriva izglede za trajni mir i pomirenje – upozorio je Schmidt tada u svom izvještaju.

Jelavića je 2001. godine spriječio odlučan odgovor međunarodne zajednice. No, međunarodna zajednica danas sasvim izvjesno nije toliko odlučna i snažna kao prije 24 godine, pa čak ni kao prije četiri kada je Schmidt podnosio izvještaj UN-u.

To znači da Bosna i Hercegovina mora da se uzda u svoje institucije i da sve eventualne probleme s kojima se suoči trebaju rješavati, prije svih, domaće institucije. Drugačije iluzije i ne treba gajiti.

Jednako kako ne treba računati na pomoć sa strane, činjenica je i da međunarodna zajednica ne stoji na putu liderima probosanskih stranaka da se sastaju, vrše konsultacije, razmotre planove i organizuju za sve moguće scenarije, umjesto što vode međustranačke sukobe.

(Vijesti.ba)