Globalno zagrijavanje ima ozbiljne posljedice po širok spektar morskih ekosistema

- Globalno zagrijavanje ima ozbiljne posljedice po širok spektar morskih ekosistema. Kada govorim o povećanje temperature mora, posebnu pažnju moramo posvetiti koralnim grebenima plitkih priobalnih voda koji su jedni od značajnijih ekosistema. Tako, povećanje temperature moža dovesti do fenomena poznatog kao "bleđenje korala". Mnogi korali imaju simbiotske odnose s mikroskopskim algama (poznate kao zooksantele) koje žive unutar samog korala i primarni su izvor hrane, a uslovljavaju i boju korala - kazao je u razgovoru za Fenu morski biolog i patobiolog Andrej Gajić, jedan od vodećih naučnika iz National Geographica.

Ističe da kada se temperature podignu iznad optimalnih nivoa, simbiotske alge, koje su ključne za razvoj korala, se gube.

- Bez ovih algi, mnogi korali gube svoju boju i postaju osjetljiviji na bolesti, što nerijetko rezultira smrtnim ishodom korala (koji je, vrijedi istaći, životinje). Mnogi grebeni su već pogođeni porastom temperature, što značajno ugrožava biološku raznolikost i stabilnost ekosistema. To je samo jedan od, da kažem, opšte poznatijih primjera - no postoji niz problema u širokom spektru morskih ekosistema usljed promjena temperature, koji značajno premašuju ovaj fenomen - podvukao je Gajić koji je ujedno i ambasador Barcelonske Konvencije UN-a.

Komentarišući činjenicu da je ove godine kod Dubrovnika zabilježena rekordna temperatura mora od 29,7 stepeni, Gajić navodi da to ukazuje na ozbiljan trend globalnog zagrijavanja, te da povećanje temperature mora utiče na širok spektar načina na mnoge morske organizme.

- Najprostije rečeno, promjene temperature mogu dovesti do promjena u razini kisika, smanjenja hranjivih materija, promjena u obrascima migracije i razmnožavanja, te mnogih drugih. Na koncu, to bi moglo dovesti do smanjenja brojnosti značajnog broja vrsta, ali i izmjene postojećih ekosistema... Takođe, sve toplija voda nerijetko favorizira invazivne vrste, što dodatno ugrožava lokalne ekosisteme, a čemu već uveliko svjedočimo kada je Jadran u pitanju -kazao je Gajić.

Dodao je kako su najpoznatije invazivne vrste u Jadranu: beskičmenjaci (poput plavog raka, lakonnog raka, nekih puževa itd) a od riba: vatrenjača (morski paun, riba lav), trumpetača, afrički kostorog, srebrnopruga napuhača i mnoge druge. Govoreći o ugroženosti mora u odnosu na klimu zavisno od otvorenosti, dubine, Gajić navodi da objektivno gledano, određena mora trenutno jesu ugroženija od drugih.

- Zbog intenzivnog ribolova, prisutnosti invazivnih vrsta i visoke razine zagađenja, Sredozemno more suočava se s ozbiljnim prijetnjama. Dok su problemi s kojim se susrećemo već danas izuzetno zabrinjavajući, svakim danom rastu i postaju kompleksniji - podvukao je.

Gajić također navodi da je zdravlje dubokog mora usko povezano sa zdravljem ekosistema površinskih voda.

- Tako, čak i duboko more, kojim se ja najviše bavim, trpi posljedice - gdje klimatske promjene mogu dovesti do acidifikacije, smanjenja kisika, smanjenja izvora hrane i sličnim promjenama - pojašnjava Gajić.

Govoreći o migracijama zbog promjena temperatura mora, Gajić navodi da je realno očekivati migracije zbog klimatskih promjena; dok pojedine vrste poput nekih koje naseljavaju otvoreno more već pokazuju promjene u migracijskim obrascima. On također navodi da promjene temperature mora mogu dovesti i do migracija ajkula. Ova migracije mogu uticati na njihove obrasce ishrane, reprodukcije, ali i interakcije s drugim vrstama.

- Nadalje, toplije vode mogu promjeniti količinu i raspodjelu plijena. Temperatura vode utiče na reproduktivne cikluse mnogih vrsta ajkula i raža. Povećana temperatura može dovesti do promjena u hormonima, sazrijevanju i slično, što može uticati na preživljavanje mladunaca. Više temperature mogu povećati stres kod morskih pasa, što ih čini podložnijim bolestima - podvukao je Gajić.

Kad je riječ o Jadranskom moru Gajić kaže da se ono suočava s brojnim izazovima usljed klimatskih promjena, invazivnih vrsta, prekomjernog iskorištavanja, urbanizacije i zagađenja.

Iako problemi sa ugroženih ekosistemima mora i okeana traju već dugi niz godina Gajić smatra da je za konkretne akcije neophodno sinhronizovano djelovanje u izmjeni i/ili izradi politika, unaprjeđenju naučnih istraživanja i naravno podizanju svijesti širih javnih masa. A za spašavanje ili bar ublažavanje štete okeanskih ekosistema on smatra da je potrebno uvođenje strožih pravila eksploatacije, zaustavljanje ilegalnog ribolova, značajno smanjenje zagađenja, te svakako obrazovanje i podizanje svijesti.

- Prije svega neophodna je sinergija strana od interesa i međunarodna saradnja - podvukao je u razgovoru za Fenu komentarišući posljedice klimatskih promjena na morske organizme morski biolog i patobiolog Andrej Gajić.

Andrej A. Gajić međunarodno je nagrađivani naučnik, istaknuti predavač, podvodni istraživač, ROV pilot i autor dokumentarnih emisija. Kao rukovodilac studija, predvodio je 21 međunarodnim projektom. Mentorisao je i ko-mentorisao nekoliko magistarskih i diplomkih teza pri Ghent University (Belgija), Marche Polytechnic University (Italija), University of Angers (Francuska) i drugim. Autor je više od 79 naučnih publikacija, od čega 41 rada u recenziranom časopisu. Trenutno je član Uredničkog Odbora časopisa Aquatic Conservation (Q1, Wiley). Zbog naučnih doprinosa efektivnoj zaštiti ajkula Mediterana proglašen je ambasadorom Barcelonske Konvencije (UNEP MAP), dobitnik je Posebnog priznanja ministarstva nauke Federacije BiH za izvanredan naučni doprinos, EC Leadership nagrade od strane National Geographic i nekoliko drugih. Kao pozvani predavač, govorio je na brojnim događajima u Sjedinjenim Državama, Evropi, Aziji i Africi. Radio je kao voditelj studija i eskpertni recenzen za National Geographic (Washington DC) i Dicovery Inc (New York). Član je i vodeći znanstvenik čuvenog Explorers Club in New York. O njegovom radu izvještava više od 300 medija i preko 50 država svijeta, uključujući National Geographic, Discovery Channel, Warner Bros., FOX, BBC, CNN, Arte i druge. Trenutno rukovodi sa nekoliko međunarodnih studijskih programa u Mediteranskom moru i Indijskom okreanu.

 
(Vijesti.ba / FENA)