Gradonačelnik londonskog Cityja: Brexit je bio katastrofa

Michael Mainelli kazao je da je Dublin najviše profitirao, privlačeći 10.000 radnih mjesta, dok su gradovi poput Milana, Pariza i Amsterdama također imali koristi od selidbe poslova iz Londona nakon što je Britanija glasala za izlazak iz trgovinskog bloka EU 2016.

- Brexit je bio katastrofa - kazao je Mainelli, ceremonijalni čelnik finansijskog središta londonskog Cityja, koji se proteže na više od kvadratne milje uključujući Banku Engleske, međunarodne banke i osiguravatelje.

- Imali smo 525.000 radnika u 2016. Moja procjena je da smo izgubili nešto manje od 40.000 – kazao je.

Brojka Mainellija, koji je proveo godine skicirajući sudbinu britanskog finansijskog središta prije nego što je postao gradonačelnik, i ima kontakte sa stotinama gradskih firmi, daleko je veća od 7.000 radnih mjesta za koja su konsultanti izračunali da su iz Londona otišli u Evropsku uniju do 2022. godine.

Kazao je, međutim, kako londonski City raste, uključujući i polja van finansija, s novim poslovima koji su kompenzirali posljedice Brexita. Broj radnika narastao je na 615.000 kako osiguravajući i sektori analize podataka rastu.

Uprkos tome, njegova procjena naglašava obim posljedica, dok Britanija nastoji ponovo izgraditi mostove prema kontinentalnoj Europi.

- Grad je glasao 70-30 za ostanak. Nismo to željeli - rekao je Mainelli, dodajući da je udvostručio svoje napore kako bi se “više angažirao” s Evropom, posjetivši devet zemalja u regiji ove godine.

Njegov pokušaj jačanja odnosa s kontinentom dolazi u jeku šireg ekonomskog usporavanja u Britaniji, koja je razdirana nesuglasicama oko njenog izlaska iz Evropske unije.

Iako su se neki nadali da će Brexit dati Londonu slobodu da smanji imigraciju, odbaci velike količine propisa EU i ojača ekonomiju, imigracija je porasla, regulaciju je bilo teško razriješiti i ekonomija se usporila.

Keir Starmer, novi britanski premijer, nastoji obnoviti odnose s kontinentalnom Europom, narušene godinama teških pregovora o Brexitu.

Starmer želi ukloniti neke prepreke poslovanju sa zemljama EU, uključujući sporazum o međusobnom priznavanju stručnih kvalifikacija, ali je isključio povratak na jedinstveno tržište bloka.

Mainelli je kazao da "možemo učiniti puno više po pitanju viza" kako bismo pomogli Gradu.

- Također radimo na bilateralnim trgovinskim sporazumima s Njemačkom - kazao je.

Dugo vremena dragulj britanske industrijske krune, finansijski sektor zemlje također je u padu.

Ekonomska proizvodnja u srcu britanskog financijskog sektora, uključujući banke i imovinske fondove, pala je za više od 15 posto od kraja 2019., neposredno prije nego što je Ujedinjeno Kraljevstvo službeno napustilo EU.

Sveukupno, proizvodnja finansijskih usluga u Britaniji pala je za jedan posto od kraja 2019. - što je oštra suprotnost s Francuskom i Njemačkom, gdje je porasla za osam posto, a rast Irske iznosi 18 posto, pokazuju podaci o nacionalnom računu.

Britanski izvoz finansijskih usluga potisnut je drugim poslovnim uslugama, poput prava ili oglašavanja.

Britanski službeni prognostičar budžeta saopćio je u martu da je njegovo predviđanje da će Brexit uzrokovati smanjenje obima trgovine za 15 posto "uglavnom na pravom putu".

Većina Britanaca smatra da je Brexit do sada bio neuspjeh, prema nedavnim ispitivanjima javnog mnijenja, ali zagovornici kažu da Britanija ima veću slobodu slijediti vlastiti put izvan EU-a. Oni ističu njemačku ekonomsku krizu i politička previranja u Francuskoj kao dokaze manjkavosti bloka.


(Vijesti.ba / FENA)