Izraelski udari: Kako su napadi na Hezbollah promijenili igru?

Nema boljeg pokazatelja za to od njihove sposobnosti da u roku od dvije sedmice izazovu eksploziju Hezbollahovih pejdžera i potom eliminiraju njegovog vođu, Hassana Nasrallaha.

U tekstu Cyrila Lewisa, ukazano je na tvrdnju koju je bivši iranski predsjednik Mahmoud Ahmadinejad iznio na turskom CNN-u u vezi sa slabošću svoje zemlje pred izraelskim obavještajnim agencijama, kada je otkrio da je šefa (iranske) jedinice, osnovane za protjerivanje Mossadovih špijuna, regrutirao Tel Aviv.

Nakon gromoglasnog neuspjeha koji se dogodio 7. oktobra 2023. godine, izraelske obavještajne agencije su izvele snažne udare na Iran i njegove agente prije nego što su razbile Hezbollah u Libanu i potom ga „obezglavile“, prenosi Al Jazeera.

Možda bi udar na radare protuzračne odbrane koja štiti postrojenje za obogaćivanje uranija u Natanzu, srcu iranskog nuklearnog programa, bio snažan odgovor na iransko lansiranje 300 dronova i raketa prema Tel Avivu, navode novine.

Izraelski novinar Yossi Melman, koji je sa Danom Ravivom napisao knjigu Špijuni protiv Armagedona: Unutar tajnih ratova Izraela, bogatu informacijama o izraelskim obavještajnim agencijama, kaže kako „nedavni događaji potvrđuju da je infiltracija [izraelskih] agencija i prikljupljanje informacija o Iranu i njegovim agentima još uvijek impresivna.“

Le Figaro navodi da je „osveta“ rezultat dugogodišnjeg rada koji je započeo sredinom prve decenije 21. stoljeća pod vođstvom tadašnjeg šefa Mossada Meira Dagana, koji je bio uvjeren da iranski lideri rade na izradi atomske bombe i odlučan da ih spriječi u tome.

To je navelo razne izraelske agencije da poduzmu sveobuhvatne mjere. Radile su u tajnosti, kako navode novine, na sprečavanju isporuke rezervnih dijelova Iranu, odvraćanju stranih naučnika od pružanja pomoći, sabotiranju opskrbljivanja električnom energijom nekih postrojenja, kao i na podizanju svijesti među zapadnjacima o ovoj prijetnji. Međutim, ubrzo je Tel Aviv shvatio da, iako ove aktivnosti mogu usporiti nuklearne projekte Teherana, one neće biti dovoljne da uvjere njegove lidere da trajno odustanu od tih projekata, prema autoru izvještaja.

Stoga je bilo potrebno osloniti se na metode presretanja, elektronskog ratovanja i tehničku stručnost Izraelske agencije za atomsku energiju (IAEC), a zatim se osloniti na agente unutar Irana. Mossad ima primitivnu infrastrukturu za tu svrhu još od vremena Šaha i proširio ju je regrutiranjem među manjinama kao što su Kurdi, Azeri, Arapi i Beludži.

Prema Melmanu, trebalo je ponovo organizirati mrežu skrovišta i skladišta za eksploziv, oružje i vozila te uvesti agente za obavljanje nekih zadataka koji su previše osjetljivi da bi bili povjereni regrutima iz manjina. Za to su se posebno oslanjali na veliku zajednicu iranskih Jevreja koji su emigrirali u Izrael nakon Iranske revolucije.

Autor je naveo niz incidenata koji su se dogodili u Iranu između 2007. i 2011. godine, nakon uspostavljanja Mossadove infrastrukture, a neki od njih su: ubistvo pet iranskih naučnika koji su radili u nuklearnoj industriji, širenje kompjuterskog virusa Stuxnet koji je onesposobio 1.000 centrifuga u Natanzu, velika eksplozija koja je dovela do ubistva na desetke ljudi, krađa 55.000 stranica dokumenata i 183 CD-a te dr.

Iako ovaj popis nije kompletan i moguće je da su neki od ovih napada pogrešno pripisani izraelskim agencijama, kako navode novine, te agencije imaju interes da ukažu na to da su njihove mogućnosti infiltracije neograničene.

„Ovo je dio psihološkog rata“, kaže Melman. „Na sličan način, Revolucionarna garda redovno tvrdi da je uhapsila, osudila ili čak pogubila plaćene agente koji rade za Izrael.“

Uprkos čestoj zamagljenosti kada je riječ o ovim događajima, sve ukazuje na to da se izraelske agencije ne ustručavaju učiniti bilo šta, ma koliko malo bilo, kada je u pitanju napad na Iran. Zaista, prema riječima bivšeg vojnog zvaničnika, pružile su osnovne obavještajne informacije svojim američkim kolegama prilikom atentata na jednog od vodećih lidera Revolucionarne garde generala Qasema Soleimanija u januaru 2020. godine, kao i u drugim prilikama.

(Vijesti.ba)