NATO povećava broj velikih borbenih jedinica za 50 posto

U tu svrhu, na proljeće 2024. godine, članovima pakta su predstavljeni "minimalni zahtjevi kapaciteta" (MCR), koji se smatraju apsolutno neophodnim za postizanje ovog cilja. Oni pokazuju suštinski koliki porast vojnih kapaciteta NATO komandanti smatraju potrebnim za ostvarivanje ciljeva svoje alijanse.

Prema njemačkom nedjeljnom glasilu Welt am Sonntag, ovi minimalni zahtjevi kapaciteta, koje su prvenstveno postavili američki general Kristofer Kavoli i francuski admiral Pjer Vandije, najviši vojni komandanti alijanse, sadrže niz dodatnih zahtjeva za države članice.

Dok je 2021. godine 82 borbene brigade bilo smatrano dovoljnim, u budućnosti bi trebalo da ih bude 131. Ovo predstavlja povećanje od 49 ovakvih velikih borbenih jedinica, svaka sa oko 5.000 vojnika. Da bi vodili i podržavali ove trupe, broj "borbenih korpusa" će se povećati sa 6 na 15, a broj štabova divizija sa 24 na 38.

Očekuje se značajan porast broja protivvazdušnih jedinica, sa 293 na 1.467. Ove jedinice će uključivati protivvazdušne raketne sisteme kao što su Patriot, Iris T-SLM, Skyranger, ali i sisteme za borbu protiv dronova i blisku zaštitu. Očekuje se i porast broja helikopterskih jedinica, sa 90 na 104.

Ovo su ukupni zahtjevi za svih 32 saveznika. Minimalni zahtevi kapaciteta raspodeljeni državama članicama postaju obavezni ciljevi kapaciteta nakon sastanka ministara odbrane NATO-a u oktobru 2025. godine.

Količina dodijeljenih kapaciteta odnosi se na ekonomski nivo i veličinu populacije saveznika, prema nemačkom vojnom listu. U slučaju Njemačke, njoj je dodijeljeno oko 9,28% od ukupno potrebnih kapaciteta, što podrazumijeva da Bundesver treba da obezbijedi „pet do šest dodatnih borbenih brigada", kao i osoblje za "dodatni borbeni korpus" i još jednu helikoptersku jedinicu.

Trenutno Bundesver ima osam brigada, deveta je u fazi formiranja, a planirano je da deseta postane operativna do 2031. godine.

Iako se tekući NATO plan odnosi na period do 2031. godine, komandanti alijanse su kroz minimalne zahtjeve kapaciteta zahtevali da se "neophodni koraci za nabavku najurgentnijih kapaciteta pokrenu što je prije moguće".

Takođe se navodi da bi sprovođenje NATO ciljeva "vjerovatno zahtjevalo mnogo više od dva procenta bruto domaćeg proizvoda u ulaganja u odbranu za saveznike".

Odbijanje ovih planova se ne preporučuje nijednoj državi, jer bi ugrozilo jednoglasno prihvatanje procesa i dovelo u pitanje kredibilitet cijele alijanse. Mjere za neposlušnost nismo saznali, ali vrlo je vjerovatno da takva vlast u svojoj zemlji ne bi sačekala sljedeće izbore.

NATO snage u Poljskoj

Još uvijek su mogući pregovori između država i NATO vođstva u vezi sa prirodom i količinom doprinosa, ali proces se uopšteno razumije i prihvata među članovima NATO.

Štaviše, vlade, kao što je njemačka, već smatraju ispunjavanje ciljeva kapaciteta koje je postavio NATO nacionalnim prioritetom.

(Vijesti.ba)