U pismu, koje je potpisalo skoro 60 zastupnika, apeluje se na državnog sekretara Antonyja Blinkena da "zatraži hitno i bezuslovno oslobađanje svih političkih zatvorenika, talaca i ratnih zarobljenika, uključujući etničke Armene, kako bi se omogućilo povoljnije okruženje za uspješnu diplomaciju na COP29" .
Oni navode je da "provokativne" izjave Azerbajdžana prema Armeniji riskiraju potkopavanje mirovnih pregovora između dvije zemlje, koje su vodile dva rata od raspada Sovjetskog Saveza 1991. godine.
Govoreći u Jabrayilu, gradu koji je preuzet od armenskih snaga u ratu 2020. godine, Alijev je pismo nazvao "gnusnim apelom koji ne može utjecati na našu volju" i kazao je kako je sastavljeno "da nam prijeti i optužuje nas".
Stanje ljudskih prava u Azerbajdžanu, uključujući pritvaranje novinara i aktivista, pod sve je većim nadzorom dok se priprema poželjeti dobrodošlicu delegatima i medijima iz cijelog svijeta na klimatsku konferenciju u novembru.
Hikmet Hadžijev, Alijevljev savjetnik za vanjsku politiku, izjavio je za Reuters da domaćinstvo skupa u Azerbejdžanu ne bi trebalo pretvoriti u "političko oruđe". Optužio je kritičare da žele skrenuti pažnju s klimatskih mjera.
Zastupnici Rubena Vardanjana, bivšeg ruskog investicijskog bankara koji je bio visoki zvaničnik etničkog armenskog vodstva otcijepljene regije Nagorno-Karabah, podnijeli su ove sedmice tužbe tvrdeći da je bio mučen, klevetan od medija i uskraćeno mu je pravo na brzo suđenje u Azerbejdžanu.
Vardanjan je bio pritvoren proteklih godinu dana otkako su azerbejdžanske snage pokrenule munjevitu ofenzivu kako bi vratile Karabah, međunarodno priznati dio Azerbejdžana u kome su etnički Armeni uživali de facto nezavisnost od otcjepljenja 1990-ih.
Glavni državni tužilac Azerbajdžana naveo je u odgovoru na tužbu da se sva Vardananova prava poštuju i da ga je posjetilo desetak predstavnika Međunarodnog odbora Crvenog križa.
"Njegovo pravo na presumpciju nevinosti nije povrijeđeno od tužiteljstva ili drugih državnih tijela, i on nije bio podvrgnut nečovječnom postupanju ili mučenju", navodi se u izjavi tužiteljstva za Reuters.
Armenija optužuje Azerbajdžan za provođenje etničkog čišćenja u Karabahu, što Baku negira. Dvije su zemlje posljednjih godinu dana bile uključene u uzburkane razgovore o mirovnom sporazumu.
Alijev je u petak optužio Armeniju da je neiskrena u želji da se dovrši dogovor i da se ponovo naoruža za nove borbe, upozoravajući je da "prestane s tim opasnim igrama!"
Armenija, koja se ove godine povukla iz nekoliko azerbejdžanskih pograničnih sela koja je dugo kontrolirala, saopćila je da se Azerbajdžan ne čini zainteresiranim za potpisivanje sporazuma.
(Vijesti.ba / FENA)