Navigacija kroz turbulentne vode: Jens Stoltenberg i njegov uticaj na NATO

Sljedeće godine obilježili su veliki teroristički napadi u zemljama saveznica, politički preokreti koji su uzdrmali Alijansu i globalna pandemija bez presedana – a to je bilo sve prije nego što je Rusija pokrenula svoju punu invaziju na Ukrajinu 2022. godine, dovodeći rat na granice NATO-a.

Next week will mark the end of @jensstoltenberg's tenure as Secretary General of NATO.

Take a look back at his 10 years of service and learn about his contributions, values, and personality ↓

— NATO (@NATO) September 29, 2024

"Tokom ove burne decenije, Jens Stoltenberg bio je stalna figura. Sa smirenim stavom i hladnom glavom, vodio je Alijansu kroz krizu za krizom, ostajući fokusiran na ono što NATO može učiniti da se suoči s izazovima s kojima se suočava. Održao je Alijansu na okupu, koristeći svoje diplomatske vještine kako bi upravljao nesuglasicama i održao sve veći broj saveznika na istoj stranici. Podsticao je saveznike da nastave jačati svoju vojnu snagu za kolektivnu odbranu, dok je NATO pripremao za neizvjesnu budućnost stavljajući klimatske promjene, umjetnu inteligenciju i Kinu na dnevni red. Nije ni čudo što su saveznici jednoglasno odlučili produžiti njegov mandat čak četiri puta, što je bez presedana.

Iza ovih ključnih trenutaka, Stoltenbergov svakodnevni život u NATO-u sastojao se od nekoliko aktivnosti: predsjedavanja Sjevernoatlantskim vijećem, sastanaka sa saveznicima i partnerima radi koordinacije politika, dočeka svjetskih lidera u sjedištu NATO-a, putovanja u zemlje članice i partnerske zemlje širom svijeta, obraćanja medijima i vođenja Međunarodnog osoblja Alijanse.

Unatoč ovom užurbanom rasporedu, Stoltenberg je uvijek nalazio vremena za susrete s ljudima i angažman kao glavni predstavnik NATO-a. Jednom prilikom, na primjer, dok je hodao prema glavnom ulazu u sjedište NATO-a kako bi pozdravio kralja Jordana, naišao je na grupu poljskih i ukrajinskih studenata u posjeti. Iako je bio u žurbi, našao je vremena da razgovara sa svim studentima i slika se s njima prije nego što je nastavio svoje službene dužnosti.

Stoltenberg je pokazivao isti prijateljski i neformalni duh sa svojim osobljem. Obično bi sam ponudio da napravi kafu za osoblje prije dugih sastanaka, a uvijek je na radnom stolu u svom uredu imao zdjelu s malim čokoladicama. Tokom teških perioda, poput pregovora o deklaracijama na samitima, iznenadno bi posjećivao timove osoblja kako bi im zahvalio na njihovom trudu, ponekad donoseći pizzu, kao i riječi ohrabrenja.

Jedna od najvećih promjena tokom Stoltenbergovog mandata bila je inauguracija novog sjedišta NATO-a. Projekt je bio planiran mnogo prije njegovog dolaska, ali u svojim prvim danima u NATO-u, odveli su ga u podrum i pokazali mu neke od popravaka i improviziranih kablova koji su držali staru zgradu. To ga je još više uvjerilo u važnost preseljenja iz 50 godina starog prethodnog sjedišta (koje je izgrađeno 1967. kao "privremeno" sjedište) u novu zgradu preko puta ulice u Briselu.

Kako bi proslavio preseljenje u novo sjedište, Stoltenberg je organizirao zabavu sa hot dogovima za sve zaposlenike NATO-a u novoj ogromnoj središnjoj agora. Stoltenberg je inzistirao na tome da sam poslužuje hranu i slika se sa svim zaposlenicima, a uvjerio je i visoke zvaničnike da učine isto. Ovu tradiciju nastavio je i na godišnjoj božićnoj zabavi za osoblje NATO-a, a bio je poznat po tome što je dijelio velike porcije norveškog lososa kao božićne poklone. Nakon svog posljednjeg samita – samita povodom 75. godišnjice NATO-a u Washingtonu D.C. u julu 2024. – organizirao je ljetnu zabavu u vrtu iza sjedišta NATO-a kako bi zahvalio zaposlenicima na njihovoj posvećenosti tokom godina.

Izvan ureda, Stoltenberg je pokazivao istu posvećenost održavanju ležerne i prizemne atmosfere. U službenoj rezidenciji generalnog sekretara u Briselu, Stoltenberg i njegova supruga Ingrid Schulerud održavali su vrlo aktivan društveni kalendar, ugošćujući visoke goste (uključujući njegovog budućeg nasljednika, nizozemskog premijera Marka Ruttea), kao i obitelj i prijatelje.

U svom domu, Stoltenberg je nastavio tradiciju "kuhinjske diplomatije" koju je naučio od svog oca, Thorvalda Stoltenberga, koji je bio norveški ministar vanjskih poslova i ministar odbrane. Kao dijete i mladić, Stoltenberg bi silazio ujutro u kuhinju i zatekao svog oca kako služi doručak diplomatama i svjetskim liderima, uključujući Nelsona Mandelu – sipajući im kafu i raspravljajući o važnim temama uz jednostavan obrok norveške skuše, smeđeg sira i kruha kojeg bi kupio tog jutra u lokalnoj pekari. Ovo je šokiralo norveški protokol, ali Stoltenberg je u tome vidio vrijednost otvaranja svog privatnog doma i postavljanja neformalne atmosfere za iskrene razgovore.

Pored ugošćavanja gostiju, Stoltenberg i Schulerud su bili srdačni i prijateljski raspoloženi prema osoblju rezidencije, inzistirajući da ih se jednostavno zove Jens i Ingrid. Stoltenberg se posebno zbližio s kuharom rezidencije, učeći kako praviti sladoled i druga jela. Stoltenberg i Schulerud također su napravili nekoliko poboljšanja u briselskoj rezidenciji za buduće generalne sekretare i njihove goste, uključujući instalaciju saune u glavnoj gostinjskoj kupaonici.

U rijetkim trenucima ličnog vremena, Stoltenberg je maksimalno iskoristio svoj život u Belgiji, posjećujući bojišta i ratna groblja u zemlji i njenoj okolini, kao i vozeći bicikl u Briselu i okolini. Također je uživao u posjećivanju kulturnih događaja u belgijskoj prijestolnici, uključujući nastupe njegove kćeri Catharine, talentovane elektronske muzičarke. Na njenim koncertima, Stoltenberg je pokušavao neprimjetno se uklopiti u gomilu (njegovi tjelohranitelji morali su se opušteno oblačiti, noseći šorceve, s jedino njihovim slušalicama koje su sugerirale da su neobični posjetitelji koncerta).

Putovanja širom svijeta
Osim svakodnevnog života u Briselu, Stoltenberg je mnogo putovao, sastajući se s šefovima država i vlada iz NATO saveznika i partnerskih zemalja. Bio je prvi generalni sekretar NATO-a koji je službeno posjetio Maltu i Saudijsku Arabiju, a čak je zakoračio i u Sjevernu Koreju (dodouše, u prostoriju Ujedinjenih naroda koja prelazi liniju Demilitarizirane zone). Također je bio prvi generalni sekretar NATO-a koji je obavio zajednička putovanja sa liderom Evropske unije, putujući s predsjednicom Evropske komisije Ursulom von der Leyen u Latviju i Litvaniju 2021. godine, kao i na norvešku platformu za prirodni gas 2023. godine. Redovno je posjećivao Utøyu u Norveškoj svakog jula, kako bi odao počast žrtvama terorističkog napada koji se tamo dogodio 2011. godine dok je bio premijer.

Stoltenbergova putovanja uključivala su mnoge posjete Washingtonu D.C., rodnom mjestu NATO-a. Povodom 70. godišnjice NATO-a 2019. godine, Stoltenberg je postao prvi generalni sekretar koji se obratio zajedničkoj sjednici Kongresa Sjedinjenih Američkih Država. Povodom 75. godišnjice Alijanse 2024. godine, primio je Predsjedničku medalju slobode od predsjednika SAD-a Joea Bidena u istoj prostoriji u kojoj je potpisan Sjevernoatlantski ugovor.

Tokom svojih putovanja, Stoltenberg je održavao svoj aktivan stil života. Njegova brza šetnja često je ostavljala osoblje da se trudi da ga prati, uključujući u švicarskim Alpama, vrtovima Carske palače u Tokiju i Nacionalnom Mallu u Washingtonu. Osim održavanja kondicije, također je pronalazio vrijeme za istraživanje lokalnih zanimljivosti kad god je to bilo moguće. Tokom službene posjete Australiji, na primjer, zamolio je svoj tim da skrenu s autoputa kako bi vidio nekoliko kengura u divljini (na zadovoljstvo svoje australske sigurnosne pratnje).

Podrška Ukrajini
Nijedno pitanje nije više obilježilo Stoltenbergov mandat od ruske agresije na Ukrajinu. U mjesecima koji su prethodili punoj ruskoj invaziji 24. februara 2022. godine, Stoltenberg je održao mnoge konferencije za novinare u kojima je upozoravao na rusko vojno jačanje duž ukrajinskih granica, deklasificirajući neviđene količine NATO-ove obavještajne službe kako bi pružio dokaze i suprotstavio se lažima Kremlja. Ipak, pokušao je održati dijalog s Rusijom i smiriti situaciju, uključujući predsjedavanje Vijećem NATO-Rusija u januaru 2022.

Tokom rata, Stoltenberg je neumorno radio kako bi osigurao da saveznici pružaju Ukrajini potrebnu podršku da preživi i pobijedi. Na NATO-ovim samitima u Madridu (2022.), Vilniusu (2023.) i Washingtonu D.C. (2024.) pomogao je saveznicima da postignu konsenzus o dugoročnim, održivim obećanjima pomoći Ukrajini – i ponovljenim potvrdama da se Ukrajina nalazi na nepovratnom putu ka članstvu u NATO-u.

Naravno, Stoltenberg je također radio na tome da NATO bude spreman braniti svoju teritoriju u slučaju većeg sukoba. Nakon nezakonite ruske aneksije Krima 2014. godine, poticao je saveznike da ojačaju svoje vojne kapacitete i pojačaju odvraćanje i odbranu teritorija NATO-a, uključujući uspostavu multinacionalnih borbenih grupa duž istočnog krila NATO-a. To je osiguralo da NATO može pokrenuti svoje odbrambene planove u roku od nekoliko sati nakon pune ruske invazije na Ukrajinu 24. februara 2022. godine. Sljedećeg dana, Stoltenberg je predsjedavao prvim virtualnim samitom NATO-a, na kojem su lideri saveznika raspravljali o mjerama odbrane i obećali svoju podršku Ukrajini.

Rastuća Alijansa
Iako Stoltenberg nije bio generalni sekretar koji je primio najveći broj zemalja u NATO (ta čast pripada Jaapu de Hoop Schefferu, koji je primio sedam novih saveznika tokom „Velikog praska“ proširenja 2004. godine i još dvije 2009. godine), ipak je nadgledao najviše krugova proširenja NATO-a, dočekujući Crnu Goru (2017.), Sjevernu Makedoniju (2020.), Finsku (2023.) i Švedsku (2024.).

Stoltenberg je posebno naporno radio na postizanju konsenzusa o pristupanju Finske i Švedske. Uoči Samita u Madridu 2022., proveo je sate pregovarajući s liderima Finske, Švedske i Turske, iznoseći kasnonoćni dogovor koji je postavio put ka njihovom članstvu. Razgovori su trajali toliko dugo da su Stoltenberg i njegova supruga morali propustiti službenu večeru u španskoj kraljevskoj palači, umjesto toga zadovoljivši se pivom s osobljem koje je radilo na dogovoru.

Sva četiri proširenja bila su povijesna za NATO, ali Stoltenberga je posebno dirnulo pridruživanje njegovih nordijskih zemalja, posebno Švedske, Alijansi. Ubrzo nakon pristupanja Švedske, Stoltenberg se našalio s kolegama da zemlja nije samo napustila 200 godina neutralnosti kako bi se pridružila NATO-u – uz još više teškoća, stavila je na stranu svoju vjekovnu suparničku borbu s Norveškom. Naime, posljednji put kada je Norveška bila u ratu, bila je to sa Švedskom!

Život nakon NATO-a
Nakon 10 godina u Briselu, Stoltenberg je bio spreman da se vrati u svoju domovinu, koju je često posjećivao tokom svog mandata. Nemoguće je da generalni sekretar NATO-a potpuno isključi svoje misli i pobjegne od zahtjeva posla. Ali tokom praznika provedenih pješačeći oko fjorda u Oslu, skijajući na duge staze i planinareći po norveškim planinama, Stoltenberg je mogao pronaći trenutke mira. U Norveškoj, u divljini, nije morao biti bivši premijer, niti generalni sekretar NATO-a. Kako je rekao, u ovim okruženjima 'ja sam uvijek samo Jens'", stoji u saopćenju NATO-a.

(Vijesti.ba)