Austrija bira: Hoće li krajnja desnica FPÖ ostvariti historijski uspjeh?

Desno-populistička Slobodarska stranka Austrije (FPÖ) ima dobre izglede za relativnu pobjedu na parlamentarnim izborima, ali su svejedno mali izgledi da će dati kancelara i sastaviti vladu.

Nedjeljni izbori za Nationalrat (Nacionalno vijeće), kako se u Austriji naziva donji dom saveznog parlamenta, mogli bi ući u historiju kao prvi izbori na saveznoj razini na kojima bi desničarski FPÖ mogao dobiti najveći broj glasova.

Slobodarska stranka (FPÖ) već je sudjelovala u nekoliko vlada u toj alpskoj zemlji, ali još nikada nije bila prva na nacionalnim izborima.

U gotovo svim ispitivanjima javnog mnijenja, stranka Herberta Kickla vodi s oko 28 posto podrške ispred vladajuće konzervativne Austrijske narodne stranke (ÖVP), koja može računati s podrškom od 24 do 26 posto glasova. To je narodnjacima velik gubitak u usporedbi s posljednjim izborima 2019. kada ih je biralo 37 posto birača.

Socijaldemokratima (SPÖ) podrške iznosi dvadesetak posto, a za četvrto mjesto bore se liberali i zeleni, koji su na oko devet posto glasova.

Prelazak izbornog praga od četiri posto mogao poći za rukom Komunističkoj stranci Austrije (KPÖ) i lijevo-liberalnoj stranci Bier.

„Socijalna pomoć u budućnosti samo za domaće, nema političkog azila u Austriji, Austrija je okružena sigurnim zemljama. Ko zaustavi seobu naroda taj će zaustaviti i uvoz islamizma". Ovako je glavni kandidat FPÖ-a Herbert Kickl ukratko predstavio svoj predizborni program.

Austrijski slobodnjaci njime se zalažu za "tvrđavu Austriju" i zatvaranje granica po uzoru na Mađarsku Viktora Orbana.

"U Austriji živi previše stranaca" glavna je predizborna poruka desničara.

Herbert Kickl se rado vidi u budućoj ulozi predsjednika austrijske vlade i koristi pojam "narodnog kancelara", iako je to naziv kojim je sebe u prošlosti nazivao jedino Adolf Hitler. No vjerojatnost da će Kickl postati austrijski kancelar svejedno je mala.

Kao i u susjednoj Njemačkoj, gdje s desničarskim populistima iz Alternative za Njemačku (AfD) nitko ne želi koalirati, ni ÖVP ni SPÖ ne žele koalirati s FPÖ-om u vladi u kojoj bi Kickl bio kancelar.

Kancelar Karl Nehammer, vođa konzervativaca, smanjio je jaz posljednjih sedmica igrajući na kartu stranke "u središtu" političkog spektra, unatoč vrlo jasnim stajalištima o imigraciji.

Unatoč očekivanom padu od više od deset bodova u odnosu na izbore 2019., ÖVP, na vlasti od 1987., trebao bi, ako ne dođe do iznenađenja, zadržati mjesto kancelara, predviđaju stručnjaci, no pregovori će biti dugi za pronalaženje partnera.

Većina biračkih mjesta otvorena je u 7 sati za 6,3 miliona birača, od devet miliona stanovnika. Prve projekcije, napravljene na temelju rezultata glasovanja putem pošte i već zatvorenih glasačkih kutija, očekuju se ubrzo nakon zatvaranja birališta u 17 sati.

(Vijesti.ba)