Šest začina koji imaju antikancerogeno djelovanje, spas su za probavu i štite od upala

Prvi je dan kalendarske jeseni, no hladni valovi već su nas dobro oplahnuli, a s padom temperature i obiljem kiše nekako nam se više ne jedu lubenice i krilca sa žara. Naša tijela sada traže konkretniju hranu i u ovom bismo im razdoblju trebali osigurati hranjive tvari koje će im pomoći u pripremi za lošije vremenske uvjete koji slijede, za hladnoću i dane s malo Sunčeva svjetla.

Da bismo to postigli, trebali bismo slijediti sezonsku prehranu, a kakva je prehrana poželjna u jesen, koje su njezine temeljne odrednice i koji su začini idealni u jesenskim jelima govori za portal Živim Jutarnji mag. Zrinku Šmuljić, dijetetičark-nutricionistica iz Nutricionističkog savjetovališta Službe za prehranu i dijetetiku KBC-a Zagreb.

- Kvalitetna prehrana za svako godišnje doba znači konzumaciju sezonske, nutritivno bogate hrane iz svih grupa namirnica, čime će se zadovoljavati potreba za ugljikohidratima, proteinima, mastima, vitaminima i mineralima koji su u pojedino doba godine specifično potrebni organizmu. U jesen treba staviti naglasak na hranu koja prirodno dozrijeva u to doba godine te jela temeljiti na kupusu, kelju, poriluku, lisnatim salatama, bundevama, bučinim košticama i bučinu ulju, gljivama, grahu, krumpiru, batatu, žitaricama poput prosa, heljde i ječma, jabukama, grožđu, kestenima, orasima... Prilagodit ćemo i način pripreme hrane jer nam u hladnijem razdoblju više odgovaraju kuhana hrana i variva te deserti poput pita i štrudla. S obzirom na moguće smanjenje nivoa tjelesne aktivnosti zbog lošijeg vremena, treba voditi računa o prilagodbi energijskog unosa novim potrebama. S dolaskom hladnijeg vremena manje se znojimo, no ne smijemo zaboraviti na potrebe tijela za tekućinom. Preporuka je piti vodu, nezaslađene ili minimalno zaslađene biljne čajeve te nezaslađenu limunadu ili cijeđene voćne sokove - objašnjava mag. Šmuljić glavne crte kvalitetne jesenske prehrane.

Dobro odabrani začini i začinsko bilje oplemenit će okus svakog jela, a ne treba zanemariti ni njihove zdravstvene dobrobiti. Osim što utječu na okus, aromu i boju jela, postoje i brojni naučni dokazi za njihovo antioksidativno, protuupalno, antimikrobno i antikancerogeno djelovanje te za povoljan utjecaj na nivo šećera i holesterola u krvi, na raspoloženje i memoriju. Ti se utjecaji pripisuju prirodno prisutnim polifenolnim spojevima flavonoidima koji sadrže sumpor, taninima, alkaloidima...

Šest najpoželjnijih

Koji su začini idealni u jesenskim jelima i kako mogu pozitivno djelovati na zdravlje? Naša je sugovornica istaknula nekoliko najpoželjnijih u prehrani u ovo godišnje doba.

• Cimet: Poboljšava cirkulaciju i grije organizam te aktivira enzime koji potiču rad stanica zbog čega one bolje odgovaraju na inzulin. Posljedično se postiže bolja regulacija nivoa šećera u krvi te je cimet dobar izbor za osobe s inzulinskom rezistencijom ili šećernom bolesti tipa 2. Može se svakodnevno dodavati u doručak na bazi kaše od žitarica i svježeg sezonskog voća, odlično se slaže s jabukama u desertima, daje posebnu notu domaćim keksima, džemovima, voćnim čajevima i kuhanom vinu.

• Muškatni oraščić: Orašastim okusom daje posebnu notu slatkim jelima. Može se kombinirati kao i cimet, no dodaje se i u slana jela poput njoka s umakom od sira ili krem juha od bundeve ili boba. Čvrsti naučni dokazi o utjecaju na organizam nedostaju, no povezuje se sa snažnim antibakterijskim djelovanjem i pozitivnim utjecajem na središnji živčani sistem smanjenjem umora i stresa.

• Đumbir: Poznat je po gorkom, paprenom i pomalo ljutom okusu. Spoj iz korijena đumbira, gingerol, blagotvorno i umirujuće djeluje na gastrointestinalni sistem. Potiče probavu te hrana brže prolazi kroz crijeva, smanjuje nadutost, pomaže u ublažavanju mučnina zbog čega pogoduje trudnicama, ali i oboljelima od karcinoma koji se tokom liječenja nose s raznim neugodnim nuspojavama, potiče cirkulaciju te djeluje protuupalno. Osim kao začin, može se konzumirati kuhan kao čaj, kao dodatak kompotima te sušen kao desert.

• Kurkuma: Odlikuju je intenzivna žuta boja i topao, zemljan okus. Jedna je od najistraživanijih biljaka u medicinske svrhe, a zdravstvene dobrobiti pripisuju se kurkuminu, jednom od 50 različitih spojeva zaslužnih za boju i svojstva kurkume. Širok je spektar povoljnog djelovanja kurkumina na organizam, a ističu se antikancerogeno i antioksidativno te protuupalno djelovanje, posebno kod artritisa. Uz to, pomaže u borbi protiv pretilosti jer snižava nivo masnoća u krvi. No, biodostupnost kurkumina je niska zbog njegove strukture, visoke molekularne težine i aromatskih grupa, a uz to je izrazito hidrofoban. Značajno je poboljšava dodatak piperina, spoja iz papra, te se kod pripreme jela kao posebno povoljna ističe kombinacija kurkume i kajenskog papra. Pogodni su za variva, umake, rižota, jela sa žitaricama, smoothieje...

• Origano i peršin: Ističu se brojnim antioksidativnim spojevima te su značajan izvor vitamina A, K i C, željeza, mangana i folata. Peršin je poznat po brojnim blagotvornim učincima na organizam, prvenstveno na rad bubrega zahvaljujući diuretskom, detoksikacijskom i antimikrobnom učinku. Mnogi kuhaju čaj od peršina kako bi potaknuli izlučivanje vode iz organizma, a domaće juhe nezamislive su bez nasjeckanog peršina. Spomen origana brojne asocira na pizzu čiji je neizostavni sastojak. Ljudi na Mediteranu od davnina ga koriste u narodnoj medicini, i to u liječenju kožnih rana, bolnih mišića, astme, grčeva, dijareje, prehlada i viroza. Znanstveni dokazi ukazuju na povoljno djelovanje u borbi protiv bakterija i smanjenju upale. Uz to, djeluje antikancerogeno te pomaže regulirati nivo šećera i masnoća u krvi.

- U pripremu jela poželjno je uključivati različite začine te ih smatrati neizostavnim dijelom pravilne i zdrave prehrane. Za utjecaj na okus jela dovoljne su male količine, kod nekih začina to je prstohvat, a kod drugih četvrtina do pola kašičice za kafu. Vodeći se neutemeljenim preporukama, ljudi često posežu za velikim dozama začina misleći da je više bolje. No, ne mora biti tako. Moguć je toksičan učinak prevelike količine začina, kao i negativne posljedice na organizam ovisno o zdravstvenom stanju - upozorava mag. nutricionizma Šmuljić.

(Vijesti.ba)