EK: EU će do kraja godine obučiti još 15 hiljada ukrajinskih vojnika

Ruska agresija na Ukrajinu predstavlja „egzistencijalnu prijetnju za evropsku sigurnosnu arhitekturu”, a ruski predsjednik Vladimir Putin će se, ako ne bude zaustavljen, odlučiti napasti i druge države, pa i članice EU-a, rekao je u Evropskom parlamentu u Strasbourgu potpredsjednik Evropske komisije Valdis Dombrovskis.

Latvijac je u raspravi o rezoluciji o nastavku pomoći, o kojoj će se glasati u četvrtak, rekao da su EU i njegove članice dosad Ukrajini pomogle s 118 milijardi eura.

Dombrovskis je u Strasbourgu rekao da je ubrzanje proizvodnje streljiva u Evropi uspješno te da će proizvodnja granata kalibra 155 milimetara do kraja godine doseći 1,4 miliona komada godišnje.

Povjerenik je kazao kako je EU na svom teritoriju u sklopu misije EUMAM od 2022. obučila 60 hiljada ukrajinskih vojnika, a da će do kraja godine obuku proći njih još 15 hiljada. Hrvatska sabor krajem 2022. glasao je protiv učestvovanja Hrvatske u tom projektu.

Ukrajina je već za naoružanje primila 1,4 milijardi eura dobivenih od zamrznute ruske imovine, a EU radi na slanju dodatnih 46 milijardi eura iz istog izvora.

„Kremlj će direktno platiti za svoj brutalni rat”, poručio je Dombrovskis.

Hrvatski europarlamentarac Tonino Picula u raspravi je rekao da je EU već značajno pomogao Ukrajini, „više nego što se predviđalo”, ali i da je 'to-do' lista, lista toga što još treba napraviti, i dalje duga.

„Moramo nastaviti jačati efikasnost sankcija te vojnu i ekonomsku podršku”, rekao je zastupnik socijalista i demokrata. Picula je naglasio da ne smije biti „zamora” pri slanju pomoći dok je prijetnja i dalje prisutna, kao i da se treba izbjegavati trgovina s Rusijom dok ona vodi agresiju.

Pozvao je na ukidanje restrikcija korištenja zapadnog naoružanja na ruskom teritoriju kako bi se Ukrajini dala „pravedna šansa” da se obrani.

Na ukidanje tih ograničenja pozvao je i hrvatski zastupnik pučana Davor Ivo Stier (HDZ/EPP).

„Budimo svjesni da sada dajemo vojnu pomoć Ukrajini za obranu od agresije, a mogli smo joj prije 2022. više pomoći kako bi odvratila Putina od samog pokretanja rata”, rekao je Stier.

„Vrijeme ne možemo pomaknuti unatrag, ali možemo Ukrajini dati ono što joj je potrebno za obranu”, za promjenu ratne dinamike i otvaranje puta do pravednog mira.

Hrvatski premijer Andrej Plenković proše je sedmice u Kijevu rekao da je Hrvatska Ukrajini dosad poslala ukupno 200 miliona eura pomoći, podsjeća Hina.

Stier je rekao da se rezolucijom poziva sve partnere Ukrajine na „trenutno ukidanje” ograničenja u pogledu korištenja naoružanja za napade na legitimne ciljeve na ruskom teritoriju, u skladu s Poveljom Ujedinjenih naroda.

Kritikovao je one koji pozivaju Ukrajinu da u zamjenu za mir preda dio svog teritorija, kazavši da bi to bila „nagrada agresoru” i poziv na nove napade u budućnosti.

Predstavnik Evropske pučke stranke Michael Gahler, član njemačke Kršćansko demokratske unije, poručio je Parlamentu i članicama da se „prestanu bojati”, jer svaki put kad Evropa popusti, Kremlj eskalira situaciju.

Gahler je pozvao njemačku vladu i druge države da ukinu restrikcije upotrebe zapadnog oružja kako bi ga Kijev mogao koristiti i na ruskom teritoriju, tvrdeći da je nemoguće zaštititi cjelokupni ukrajinski teritorij protuzračnom odbranom, zbog čega fokus treba biti na gađanju lokacija s kojih Rusija gađa Ukrajinu.

Sergey Lagodinsky, njemački političar zelenih, odrastao u ruskom gradu Astrahanu, rekao je da EU mora nastaviti financirati Ukrajinu jer njegova sigurnost nije besplatna. Za vladu u Berlinu rekao je da šalje kontraproduktivne signale, primjerice prepolovivši podršku Ukrajini u idućem proračunu.

„Nema vremena za oklijevanje”, poručio je u Evropskom parlamentu, a nekad u to vrijeme njemačka ministrica vanjskih poslova Annalena Baerbock u Moldaviji je najavila dodatnih 100 miliona pomoći Berlina Kijevu.

Njena sunarodnjakinja Özlem Demirel je u ime Ljevice rekla da „više naoružanja nije put” te da se mora deeskalirati situacija.

„Ne treba nam Treći svjetski rat, potrebna nam je politika deeskalacije”, rekla je Demirel, ne kazavši kako to postići, pa pozvala je na velik prosvjed trećeg oktobra u Berlinu.

Tamas Deutsch, član Fidesza mađarskog premijera Viktora Orbana i grupacije Patrioti za Evropu, smatra da rat u Ukrajini nije rat za Evropu i tvrdi da slanje naoružanja i novca samo produžuje taj sukob.

Zastupnik Alternative za Njemačku, krajnje desne stranke često optuživane za veze s Rusijom, tvrdi da Ukrajina ne može poraziti Rusiju zapadnim naoružanjem te da je to „deluzija”.

Hans Neuhoff tvrdio je i da Rusija nema nikakvih imperijalnih ambicija te da se rat mogao spriječiti da je Ukrajina odlučno rekla ne NATO-u.

(Vijesti.ba / FENA)