Vojska Italije štiti medicinsko osoblje u Kalabriji nakon niza napada

Prefekt Paolo Giovanni Grieco odobrio je plan za jačanje nadzora kojeg već obavljaju vojnici na osjetljivim ciljevima u kalabrijskom gradu Vibo Valentia, uključujući bolnicu, navode izvještaji.

Nedavni napadi na zdravstvene radnike su posebno česti u južnoj Italiji, što je navelo nacionalnu ljekarsku komoru da zatraži angažovanje vojske radi osiguravanja sigurnosti medicinskog osoblja.

Prekretnica je bio napad u bolnici Policlinico u južnom gradu Foggia početkom septembra. Grupa od oko 50 rođaka i prijatelja 23-godišnje žene — koja je preminula tokom hitne operacije — pretvorila je svoje žalosti i bijes u nasilje, napadivši osoblje bolnice.

Video snimci, koji su široko cirkulisali na društvenim mrežama, prikazali su doktore i medicinske sestre kako se zatvaraju u sobu kako bi izbjegli napad. Neki od njih su udarani i povrijeđeni. Direktor bolnice zaprijetio je zatvaranjem hitne pomoći nakon što je prijavio tri slična napada u manje od sedmice.

Sa više od 16.000 prijavljenih slučajeva fizičkih i verbalnih napada širom zemlje samo u 2023. godini, italijanski doktori i medicinske sestre pozvali su na drastične mjere.

„Nikada nismo vidjeli takve nivoe agresije u posljednjem desetljeću“, rekao je Antonio De Palma, predsjednik sindikata Nursing Up, naglašavajući hitnu potrebu za djelovanjem.

„Sada smo došli do tačke gdje razmatranje vojne zaštite u bolnicama više nije daleki san. Ne možemo čekati više“, dodao je.

Italijanska federacija medicinsko-znanstvenih društava također je predložila strožije mjere za prekršitelje, poput suspenzije pristupa besplatnoj medicinskoj njezi na tri godine za svakoga tko napadne zdravstvene radnike ili ošteti bolničke objekte.

Nedostatak osoblja i dugi čekanja su glavni razlozi frustracije pacijenata prema zdravstvenim radnicima.

Prema najvećem italijanskom sindikatu doktora, skoro polovina pozicija u hitnoj medicini ostala je nepopunjena do 2022. godine. Doktori se žale da je italijansko zakonodavstvo održalo niske plate, što dovodi do preopterećenog i iscrpljenog osoblja u bolnicama.

Ovi problemi su dodatno pogoršani pandemijom COVID-19, koja je natjerala mnoge zdravstvene radnike da napuste Italiju u potrazi za boljim prilikama u inostranstvu.

U 2023. godini, Italiji je nedostajalo oko 30.000 doktora, a između 2010. i 2020. godine, zemlja je svjedočila zatvaranju 111 bolnica i 113 hitnih soba, pokazali su podaci sa specijaliziranih foruma.

(Vijesti.ba)