Otkriće iz pećine u Francuskoj moglo bi objasniti zašto su neandertalci nestali

Međutim, ovaj izuzetni pronalazak, koji je dobio nadimak Thorin po liku iz „Hobita“, ostao je dobro čuvana tajna gotovo deset godina dok su Slimak i njegovi kolege rasplitali značaj nalaza — složen zadatak koji je suprotstavio stručnjake za drevnu DNK protiv arheologa.

„Suočili smo se s velikim problemom,“ rekao je Slimak, istraživač iz Francuskog nacionalnog centra za znanstvena istraživanja i Univerziteta Paul Sabatier u Toulouseu. „Genetika je bila sigurna da je Neandertal kojeg smo nazvali Thorin star 105.000 godina. Ali znali smo iz arheološkog konteksta da je bio star između 40.000 i 50.000 godina.“

„Ono što je DNK sugerirala nije bilo u skladu s onim što smo vidjeli,“ dodao je, piše CNN.

Tim je trebao skoro 10 godina da sastavi priču o zagonetnom Neandertalcu, dodajući novo poglavlje u dugotrajnu misteriju zašto su ti ljudi nestali prije oko 40.000 godina.

Istraživanje, objavljeno u srijedu u časopisu Cell Genomics, otkrilo je da je Thorin pripadao liniji ili grupi Neandertalaca koja je bila izolirana od drugih grupa oko 50.000 godina. Ova genetska izolacija bila je razlog zašto je DNK Thorina izgledala kao da potiče iz ranijeg vremenskog perioda nego što je zapravo bila.

Do sada su genetičari mislili da je u vrijeme izumiranja postojala jedna genetski homogena populacija Neandertalaca, ali nova studija otkriva da su u to vrijeme u Zapadnoj Europi postojale barem dvije populacije — i to su živjele iznenađujuće blizu jedna drugoj.

„Populacija Thorina provela je 50.000 godina bez razmjene gena s drugim populacijama Neandertalaca,“ rekao je Slimak u saopćenju za medije.

„Dakle, imali smo 50 milenija tokom kojih su dvije populacije Neandertalaca, koje su živjele otprilike deset dana hoda jedna od druge, koegzistirale dok su se potpuno ignorisale.“

Slimak je rekao da je otkriće sugeriralo da su Neandertalske zajednice bile male i izolirane — faktori koji bi mogli biti ključ za razumijevanje njihovog izumiranja jer je izolacija općenito smatrana evolucijskim nedostatkom.

Manje genetske varijacije mogle bi otežati prilagodbu na promjenjivu klimu ili bolesti, dok manjak socijalne interakcije između grupa otežava razmjenu znanja i tehnologije.

„Bili su zadovoljni u svojoj dolini i nisu imali potrebu da se kreću, dok Homo sapiensi neprekidno žele istraživati, vidjeti šta se nalazi nakon ove rijeke, nakon ove planine. (Imamo) ovu potrebu, ovu potrebu za kretanjem, i ovu potrebu za izgradnjom socijalne mreže,“ rekao je Slimak.

Ovaj obrazac malih populacija, kulturno i genetski izoliranih jedna od druge, vjerojatno je bio veliki faktor u izumiranju Neandertalaca, koje se dogodilo otprilike u isto vrijeme kada su Homo sapiensi stigli u Europu, rekao je.

DNK fosili Homo sapiensa iz tog vremena pokazuju da su se ovi rani doseljenici križali s Neandertalcima — tragovi tih susreta ostaju u današnjim ljudskim populacijama. Međutim, u fosilima Neandertalaca iz tog vremena, uključujući Thorinove ostatke, nisu pronađeni odgovarajući genetski dokazi o tom križanju, navodi studija.

Bez obzira na ponašanje koje je dovelo do ovog nedostatka genetskog miješanja s jedne strane, zajedno s malim i izoliranim populacijama Neandertalaca kao što je ona koju su Slimak i njegovi kolege identificirali, vjerojatno je doprinijelo nestanku Neandertalaca, rekao je Chris Stringer, voditelj istraživanja ljudske evolucije u Prirodoslovnom muzeju u Londonu koji nije bio uključen u studiju.

„Bez obzira na razloge za ovu neravnotežu (socijalnu, biološku?), to je doprinijelo propasti posljednjih Neandertalaca, jer su njihove već male populacije gubile pojedince reproduktivne dobi u korist drugih vrsta, bez ikakvog nadopunjavanja s njihove strane,“ rekao je Stringer putem e-maila.

„U kombinaciji s ekonomskom konkurencijom novih doseljenika za resurse, ovo bi moglo biti recept za demografski kolaps.“

Nije jasno da li je cijeli skelet Thorina zakopan u Grotte Mandrin, kao što je poznata pećina u dolini Rhône blizu Malataverna u Francuskoj. Ostaci su pronađeni blizu površine u mekom, nestabilnom tlu, a iskopavanje se nastavlja polako, rekao je Slimak, s arheolozima koji pažljivo izvode „jedan zrno po zrno.“ Također nije jasno da li je primjerak, koji je mužjak, bio namjerno sahranjen ili ne.

Arheolozi su do sada iskopali više Thorinovih ostataka: 31 zub, dio vilice i pet kostiju prstiju. Oblik njegovih zuba tipičan je za Neandertalce, ali je imao dva dodatna donja kutnjaka — osobinu koja ponekad sugerira populaciju koja je bila u bračnoj vezi, navodi studija.

Početna genetska analiza sugerirala je da je Thorin mnogo stariji jer je njegov genom bio različit od drugih kasnijih Neandertalaca, nalik genoma drevnih ljudi koji su živjeli prije više od 100.000 godina.

Kako bi razumjeli Thorinovo poreklo i potvrdili starost njegovih ostataka, tim je analizirao hemijske izotope u njegovim kostima i zubima kako bi pretpostavio kakvu je klimu živio na osnovu vode koju bi pio i drugih faktora. Neandertalac u Europi prije 105.000 godina uživao bi mnogo topliju klimu nego onaj koji je živio 45.000 godina prije u vrijeme ledenog doba.

„Radili smo sedam godina da saznamo ko je bio u pravu — arheolozi ili genomičari,“ rekao je Slimak u saopćenju za medije.

Slimak je bio uključen u iskopavanje Grotte Mandrin više od tri decenije i napravio je niz uzbudljivih otkrića u toj pećini. To je jedino poznato nalazište koje je bilo dom naizmjeničnim grupama i Homo sapiensa i Neandertalaca, plus najraniji dokazi o korištenju luka i strijela izvan Afrike.

(Vijesti.ba)