Neumoljivo opadanje broja radno sposobnih Evropljana opteretit će sistem socijalne zaštite i javne financije u nadolazećim desetljećima, navodi se u izvještaju koje će kasnije ove sedmice biti temelj rasprava Evropske unije o demografskoj tempiranoj bombi, piše Reuters.
U prezentaciji, koju je za više zvaničnika ministarstva financija i centralne banke iz 27 država članica EU-a pripremio think-tank Bruegel, kaže se da će evropsko društvo koje stari značiti smanjenje broja ljudi koji rade i plaćaju poreze dok će se povećati broj onih koji primaju mirovine i koji trebaju više zdravstvene zaštite.
Čak i dopuštanje da se imigracija nastavi po sadašnjim stopama - što je već neprihvatljivo rješenje za mnoge Evropljane, kao što se vidi u sve većoj podršci strankama krajnje desnice - neće biti dovoljno da nadoknadi pad radno sposobnog stanovništva, navodi se u izvještaju.
Mađarska, koja predsjedava EU-om i koja će biti domaćin rasprava u petak i subotu, snažno se protivi povećanju stopa imigracije i očekuje se da će umjesto toga predložiti mjere poput povećanja stope plodnosti kroz veću potporu obiteljima i veće uključivanje radne snage.
Bruegel je naveo da će u nedostatku neto imigracije broj ljudi u radnoj dobi od 20 do 64 godine u Evropi pasti za oko petinu na 207 miliona 2050. godine s oko 264 miliona koliko je bilo 2022. godine.
Čak i kad bi Evropska unija od 450 miliona stanovnika prihvatila nešto više od milion imigranata godišnje – što je općenito prosjek od 2016. do 2020. godine - to bi iznosilo manje od polovice pada radno sposobnog stanovništva, naveo je Bruegel.
Druge moguće radnje koje bi pomogle u ublažavanju utjecaja starenja stanovništva uključuju bolje upravljanje troškovima zdravstvene i druge skrbi, kao i reformu mirovinskog i zdravstvenog sustava, prema dokumentima o kojima se raspravlja.
Prema Izvještaju Evropske komisije o starenju za 2024. godinu, na svakih deset neaktivnih ljudi iznad 65 godina, bit će samo 14 zaposlenih ljudi u 2070. godini, što je pad u odnosu na 22 zaposlenih u 2022. godini.
Skup u Budimpešti dolazi u trenutku kada 27 država članica EU-a dovršava pregovore s Evropskom komisijom o pojedinačnim četverogodišnjim ili sedmogodišnjim putevima koji bi njihov javni dug doveli na održivu silaznu putanju, navodi Reuters.
(Vijesti.ba)