Ratne igre Kina-Tajvan: Kako H-6 bombarder postaje ključni faktor u potencijalnom sukobu?

Ratna igra, je vrsta strateške igre koja realistično simulira ratovanje. Profesionalna ratna igra, konkretno, je ratna igra koju vojne organizacije koriste za obuku oficira u taktičkom i strateškom donošenju odluka, testiranje novih taktika i strategija ili predviđanje trendova u budućim sukobima. Ovo je u suprotnosti s rekreativnim ratnim igrama, koje su osmišljene radi zabave i takmičenja.

Međutim, jedno od najopasnijih oružja korištenih u vježbama bio je modernizovani bombarder koji je prvi put poletio u ranim godinama Hladnog rata. Slično kao i Sjedinjene Američke Države, koje se još uvijek oslanjaju na nadograđene verzije B-52, bombardera iz istog razdoblja, Kina je uspješno modernizirala svoj H-6 s mlaznim pogonom kako bi mogao nastaviti letjeti duboko u 21. vijek.

Ovi bombarderi su prikazani na kineskim državnim medijima kako polijeću u misijama osmišljenim da zastraše Tajvan u sklopu vojnih vježbi. Kineska vojska nazvala je manevre Joint-Sword 2024B, opisujući ih kao „strogo upozorenje“ ljudima na Tajvanu koji traže nezavisnost, saopćila je kineska vojskam, kako piše Reuters.

Ministarstvo nacionalne odbrane Tajvana izvijestilo je da su tokom 25-satnog perioda od početka vježbi 14. oktobra detektirana 153 kineska vojna aviona, 14 ratnih brodova i 12 drugih brodova u blizini ostrva. Ministarstvo je također izvijestilo da je 111 aviona prešlo srednju liniju Tajvanskog moreuza i ušlo u Zonu identifikacije zračne odbrane Tajvana (ADIZ).

Ministarstvo odbrane Tajvana kazalo je Reutersu da su „tri grupe po tri H-6 aviona“ uočene kako djeluju u zračnom prostoru ostrva tokom kineske vojne vježbe. Dvije grupe su „izvele simulirane napade“, navodi ministarstvo.

Neki modernizirani modeli kineskog H-6 bombardera sada su sposobni lansirati balističke rakete sa nuklearnim bojevim glavama, dok drugi mogu nositi više dugodometnih protivbrodskih i kopnenih raketa, prema analitičarima odbrane i izvještajima Pentagona o kineskoj vojsci. Neke verzije mogu se dopuniti gorivom u letu, omogućavajući im da polete s kineskog kopna i napadnu ciljeve duboko u zapadnom Pacifiku, gdje Sjedinjene Američke Države imaju velike baze na Guamu i drugim mjestima.

Upitano o vojnim vježbama, tajvansko ministarstvo odbrane izjavilo je da ostrvo koristi „zajednički obavještajni nadzor za praćenje kretanja komunističke vojske oko Tajvana“, dok također raspoređuje „zračne, pomorske i raketne snage“ da odgovore na odgovarajući način kako bi osigurali nacionalnu odbranu i sigurnost.

Portparol Pentagona, major Pete Nguyen, rekao je da su SAD „spremne odgovoriti na bilo koju prijetnju i zaštititi domovinu.“ Američki ministar odbrane Lloyd Austin „često je govorio da ne vjeruje da je sukob s NR Kinom neizbježan niti neposredan“, rekao je Nguyen u odgovoru na pitanja.

Peking tvrdi da je Tajvan dio Kine i nije isključio upotrebu sile za dovođenje ostrva pod svoju kontrolu. Lideri demokratski upravljanog Tajvana odbacuju te tvrdnje o suverenitetu.

Kineske vojne sposobnosti su u centru pažnje, jer su napetosti sa SAD-om i dalje visoke uz povratak Donalda Trumpa na vlast. Kao prikaz svog rastućeg vojnog kapaciteta, Kina je nedavno predstavila svoj J-35A stealth lovac na avio-sajmu u Zhuhaiju.

Za razliku od Amerike, koja je prestala s proizvodnjom B-52 1962. godine, Kina nastavlja proizvodnju dvomotornog H-6 u fabrici u centralnoj Kini. Međutim, proizvodnja H-6 mogla je nedavno usporiti ili biti obustavljena, prema Thomasu Shugartu, bivšem oficiru podmornice američke mornarice i stručnjaku za kinesku vojsku. Procjenjuje da kinesko ratno zrakoplovstvo sada ima oko 230 ovih bombardera.

H-6 je izveden iz sovjetskog bombardera Tupoljev Tu-16, koji je u službu uveden ranih 1950-ih i dobio NATO kodni naziv Badger. Kina je počela proizvodnju ovih aviona po licenci krajem 1950-ih, prema stručnjacima za Narodnooslobodilačku vojsku, kinesku vojsku.

Tajvanska i japanska vojska izvijestile su da su bombarderi H-6 često raspoređeni u letovima blizu njihovog zračnog prostora u posljednjih nekoliko godina. Također se šalju na letove iznad Južnog kineskog mora, gdje Peking polaže pravo na opsežna područja sporne teritorije.

U slučaju sukoba, ovi bombarderi predstavljali bi ozbiljnu prijetnju brodovima i kopnenim ciljevima, prema američkim i tajvanskim vojnim stručnjacima.

Shugart je rekao da kineska vojna doktrina za invazijske kampanje na ostrvima, kao što je invazija na Tajvan, predviđa napade na sjedišta, komunikacione objekte, logističke centre i druge ključne ciljeve, uz napade na aerodrome, luke i brodove na moru. „Očekivao bih da će H-6 biti uključen u sve ove vrste operacija“, rekao je.

Ove napade bi vjerovatno koordinisali s raketnim udarima, moguće bez upozorenja, koji bi oslabili zračnu odbranu i napravili kratere na pistama kako bi zarobili avione na zemlji, dodao je Shugart. Rekao je da bi ti avioni potom mogli biti pogođeni krstarećim raketama koje bi lansirali bombarderi H-6.

Kineski državni mediji sredinom septembra su dali uvid u ulogu koju bi H-6 mogao igrati u sukobu kod kineske obale. Državni emiter CCTV prikazao je snimke jednog od ovih bombardera u vježbi s lovcima i dugodometnim izviđačkim dronom WZ-7. Dron je probio zračnu odbranu potencijalnog protivnika, identificirao metu i proslijedio ovu informaciju H-6, prema snimcima. Bombarder je prikazan kako lansira protivbrodsku raketu.

Stručnjaci kažu da bi SAD trebale pokušati neutralizirati bombardere H-6 dok su još na zemlji. „Svaki ratni plan temeljen na zdravom razumu ciljao bi te avione prije nego što bi mogli poletjeti“, rekao je David Deptula, dekan Instituta za zračne studije Mitchell u Washingtonu i penzionisani general-pukovnik američkog ratnog zrakoplovstva.

U martovskom svjedočenju pred Komisijom za ekonomsku i sigurnosnu reviziju SAD-Kina, Shugart je rekao da je kineska flota H-6 proširena i da ovi avioni sada imaju poboljšane zračne okvire, tehnologiju, motore i dugodometno naoružanje.

Dok redovno šalje H-6 u misije kod kineske obale, Peking sada raspoređuje ove avione na sličan način kao što američko ratno zrakoplovstvo koristi dugodometne patrole B-52 i drugih bombardera kako bi signalizirao sposobnost Amerike za napad na udaljene ciljeve.

Dana 24. jula, američki i kanadski lovci su poletjeli u presretanje zajedničke patrole dva kineska H-6 i dva ruska bombardera Tu-95 u blizini Aljaske, prema saopćenju Sjevernoameričke vazdušne odbrambene komande (NORAD).

Iako Rusi redovno provode patrole u ovom području, ovo je bio prvi put da su kineski bombarderi letjeli blizu američkog kopna u operaciji koja je otkrila rastuću snagu i samopouzdanje kineske vojske, prema bivšim američkim oficirima ratnog zrakoplovstva.

Letovi nisu viđeni kao „prijetnja, a NORAD nastavlja pratiti aktivnosti konkurenata u blizini Sjeverne Amerike i uzvraćati prisustvo prisustvom“, rekao je portparol Pentagona Nguyen.

Ministarstva odbrane Kine i Rusije nisu odgovorila na zahtjev za komentar.

Portparol Ministarstva nacionalne odbrane Kine, viši pukovnik Zhang Xiaogang, rekao je na konferenciji za novinare da je zajednička patrola bila test i poboljšanje koordinacije između kineskih i ruskih zračnih snaga. „Ova operacija nije usmjerena na treću stranu“, rekao je Zhang.

(Vijesti.ba)