Nova strategija Ukrajine: Stvorena flota borbenih dronova

Jedan od glavnih aduta ruske vojske u ukrajinskom ratu je prednost u broju zračnih napada – aviona, projektila, dronova velikog dometa, navodi njemački list.

Prema pisanju Bilda, ovo posljednje stvara, možda, najviše nevolja, ali Ukrajina sada razvija nekoliko novih vrsta oružja protiv bespilotnih letjelica kako bi neutralizirala prednost Rusa, prenosi Tanjug.

Glavni problem Ukrajine s ruskim dronovima Shahed i drugim bespilotnim letjelicama je u tome što ih ima previše da bi se trošile dragocjene rakete protuzračne odbrane, zbog čega je potrebna mnogo jeftinija alternativa, navodi list.

Sada Ukrajina ovdje radi u tri pravca – razvija kvadrokoptere presretače, dronove presretače i dronove ubice velikog dometa, piše njemački dnevnik.

Kada je riječ o kvadrokopterima presretačima, ova inovacija je već implementirana i već neko vrijeme uspješno funkcionira.

Mali dronovi su modificirani tako da se mogu koristiti ne za izviđanje ili napad na kopnene ciljeve već za zračnu borbu.

Prema procjenama Bilda, ukrajinske bespilotne letjelice presretači svake sedmice napadaju gotovo 50 ruskih izviđačkih dronova, pa čak i velikih dronova kamikaza Lancet.

Problem s malim kvadrokopterima je u tome što mogu letjeti samo nekoliko kilometara, posebno na velikoj visini, tako da im ruske bespilotne letjelice mogu lako izbjeći.

Zbog toga Ukrajina sada razvija bespilotne letjelice presretače s fiksnim krilima koji mogu pratiti ruski dron na udaljenosti do 60 kilometara i na visini do četiri kilometra.

Dronovi ovog tipa se već testiraju i trebali bi ući u vojnu upotrebu do kraja ove godine.

Cilj Ukrajine je stvaranje “ubica dronova” koji mogu presresti i uništiti rusko-iranske dronove velikog dometa Shahed/Geran.

Da bi takvi presretači bili efikasni, moraju imati brzinu od najmanje 200 kilometara na sat i veliki domet (najmanje 200, a najbolje 500 kilometara) i u isto vrijeme bi trebali biti jeftini.

Kako prenosi Bild, Ukrajina se nada da će stvoriti treći tip dronova presretača najkasnije do 2025. godine.

(Vijesti.ba)