“Mi kao građani zahtijevamo postupanje u skladu sa zakonom te tražimo hitno usvajanje Urbanističkog plana, kao strateškog dokumenta prostornog uređenja višeg ranga, sa kojim moraju biti usklađeni svi regulacioni planovi kao sprovedbeni dokumenti nižeg ranga i povlačenje kako ovog tako i svih drugih nacrta regulacionih planova sve dok se ne usvoji Urbanistički plan, za što su se već stekli svi uslovi” – poručivali su još u junu ove godine.
No, novi Regulacioni plan je ipak bio na ponovnom javnom uvidu, bez obzira što Urbanistički plan još uvijek nije prošao potrebne procedure.
“Grad je po zakonu dužan da usvoji Urbanistički plan, a prema dostupnim informacijama izrađen je nacrt Urbanističkog plana, te je isti prošao javnu raspravu na koji su dostavljene primjedbe građana i ostalih zainteresovanih lica, ali već duži vremenski period se ništa ne preduzima na usvajanju plana. Nedopustivo je sjeckanje našeg grada na način na koji se to čini od strane gradskih vlasti, propuštanjem zakonom propisane dužnosti da se usvoji Urbanistički plan. Gradski organi selektivno vrše svoja javna ovlaštenja i dužnosti, na što po zakonu nemaju pravo: sa jedne strane, izbjegava se zakonom propisana dužnost da se usvoji urbanistički plan, a sa druge strane, gradski organi se obilato koriste javnim ovlaštenjem da donose regulacione planove – čime se doslovno sjecka grad” – poručuju građani Centra 2.
Ovakva praksa gradskih vlasti nedopustiva je za širi centar grada koji se sa stanovišta prostornog uređenja i urbanog planiranja mora sagledavati kao jedna cjelina.
“Prema Zakonu o uređenju prostora i građenju, prostorno uređenje kao cjelovito staranje o prirodnoj i izgrađenoj sredini, usmjerava se odgovarajućim planovima. I sam zakon je u definiciju prostornog uređenja ugradio osnovni zahtjev struke – cjelovit pristup, koji je u Nacrtu plana u potpunosti izostao. Nacrt Plana suštinski razara centar grada kao cjelinu, dezintegriše gradsko jezgro, prekida vezu između zapadnog i istočnog dijela centra grada, te zanemaruje neprocjenjivu vrijednost kulturno-istorijskih spomenika. Već sam obuhvat Nacrta plana je suprotan principu integralnog pristupa prostornog planiranja. Nevjerovatno je da se obuhvatom Nacrta Plana predmetna ‘zona’ stavlja potpuno van konteksta ukupnog centra grada, kojem ova tzv. zona neodvojivo pripada” – poručuju građani.
Iako je riječ o dijelu gradskog jezgra, neposredno u blizini glavne gradske ulice, Nacrt Plana bavi se suštinski isključivo blokom poznatim pod neformalnim nazivom „Paskolina ciglana“ kojem je „sasvim slučajno“ dodato područje Stare autobuske stanice koje inače ne spada u tzv. zonu „Paskoline ciglane“. Ispuštene su okolne ulice i blokovi koji svi zajedno čine jednu cjelinu. Ispuštena je i druga strana Vidovdanske ulice, poručuju građani.
“Kao primjer navodimo ispuštanje Muzeja savremene umjetnosti Republike Srpske iz obuhvata Nacrta Plana. Ovaj kulturno-istorijski spomenik utkan u prepoznatljivi identitet Banje Luke nalazi se na samo nekoliko metara od Stare autobuske stanice, tj. doslovno preko puta planiranoga dugačkog nebodera, a pri tome ostao je izvan obuhvata Nacrta Plana, nekim čudom. Predviđeno rješenje Stare autobuske stanice do apsurda obesmišljava ulogu i položaj Muzeja, zaklanja ga i onemogućava vidljivost iz svih uglova u široj vizuri i na taj način poništava njegovu vrijednost i prepoznatljivost kao jednog od vizuelnih simbola grada. Nacrt Plana suprotan je osnovnom ljudskom pravu na zdravu životnu sredinu – koje uz sunce, čist vazduh, vodu, zemljište, uključuje i stabilnost građevina u jednom trusnom gradu poput Banje Luke” – poručuju građani Centra 2.
Planirani objekat na lokaciji Stare autobuske će onemogućiti zdrav život stanarima postojećih zgrada u Ulici Nikole Tesle, Grčka, Branka Radičevića, Save Mrkalja, Milana Tepića i Kninska, koje bi izgradnjom planiranog objekta u potpunosti izgubile sunčevu svjetlost, imajući u vidu njihovu orijentaciju, okrenutost ka istoku, smatraju građani.
“Nacrt se zapravo ne bavi ukupnim uticajem na životnu sredinu na sadašnje stanare i buduće stanare, izgradnjom planiranih zgrada, a naročito izgradnjom planirane zgrade na Staroj autobuskoj. Nacrtom predviđeni objekti na lokaciji Stare autobuske stanice su apsolutno neprihvatljivi i pogubni ne samo za urbanu strukturu grada već i za prosječnog čovjeka kao pojedinca. Taj prostor, gdje se sada nalazi parking, zapravo je jedno urbano „ostrvo“ u samom centru grada koje čini poveznicu između dva nerazdvojna dijela centra grada, njegovog istočnog i zapadnog dijela koji zajedno čine gradsko jezgro, pa tako i nazivi pripadajućih mjesnih zajednica ne slučajno nose nazive Centar I i Centar II. Predloženo rješenje za prostor Stare autobuske stanice sa dva neprirodno uska izdužena nebodera sa ucrtanim zelenilom na kosom krovu i zelenim prolazom ka centru grada, neposredno pored vrlo prometne saobraćajnice i bez mjesta za pravo drveće, treba da nas zavede da povjerujemo da je riječ o „modernom“ ili „zelenom“ rješenju. Predloženi neboderi to svakako nisu; oni su apsolutno besmislena, nelogična barijera posred centra grada koja dijeli dva dijela do sada povezana postojećim prizemnim parkingom” – ocjenjuju građani.
Okolne ulice koje se preko ovog ostrva povezuju sa centrom grada ispuštene su, i to bez ikakve logike i suprotno principu integralnog pristupa prostornom uređenju.
“Teritorija Banje Luke u pravcu istok-zapad je sužena zbog same konfiguracije, pa ovakav prekid veze istočnog i zapadnog dijela grada, i to u najstrožem centru, uspostavljanjem visokih izduženih blokova usred grada, narušava ne samo kvalitet života ljudi koji u tom dijelu žive (i koji bi tu živjeli u takvim objektima) nego narušava i kompletnu vizuru grada i zlokobno baca u doslovnu sjenu sve zgrade u ulici Nikole Tesle, ali i zaklanja Muzej savremene umjetnosti Republike Srpske. Izduženim pognutim oblakoderima nasilu uguranim u usku zonu „Stare autobuske“ podiže se svojevrsni „Berlinski zid“ između istočnog i zapadnog dijela grada” -
Takođe, prisustvo objekta planiranog Nacrtom plana na Staroj autobuskoj kosi se u potpunosti sa blizinom Ustavnog suda i Centralne banke, kao javnih institucija, te se i sa tog aspekta nameće potreba kontekstualizacija ovog dijela najužeg centra grada. Društveni značaj i očuvanje ugleda državnih institucija, ali i samih objekata ovih instituacija Nacrt plana je potpuno zanemario i obesmislio, što je apsolutno nedopustivo, upozoravaju građani.
Neprihvatljiva je bilo kakva gradnja u zoni nacionalog spomenika Paskoline vile.
“Postavlja se pitanje šta se i zašto to tačno krije od javnosti iza markirane katastarske čestice sa Paskolinom vilom, u Nacrtu plana na nezakonit način, tako što je dat jedino teško čitljiv tekstualni opis buduće gradnje u zoni nacionalnog spomenika, potpuno nerazumljiv običnom građaninu. Jasno je da se na taj način namjerno sakriva stvarna namjera u pogledu namjene, horizontalnih gabarita i spratnosti planiranog objekta, sa podzemnom garažom. Ovaj tekstualni opis u Nacrtu plana na ovoj parceli k.č. br. 3246/1 od 3.658 m2 predviđa koeficijent zauzetosti od 0,8, koeficijent izgrađenosti 4,2, i visinu (spratnost) objekta: dvostruko viši visine od Paskuline vile, a što zapravo znači zauzimanje i betoniranje 80 % površine parcele (!!!) i kompleks od mogućih preko 15,000 m2 korisne površine (!!!), što dalje povlači potpuno ogoljavanje i devastaciju zelenih površina i desetaka zdravih i vrijednih stabala na istočnoj strani parcele ali i stabala istočno od parcele koja se zapravo nalaze na javnoj povišini (četiri jasena), te toliko invazivnu izgradnju koja bi apsolutno trajno ugrozila i oštetila postojeće objekte u blizini. Potpuno neprihvatljiva je izgradnja sa bilo koje strane Vile, iznad i ispod parcele u kontekstu svih važećih propisa o zaštiti nacionalnih spomenika” – zaključuju građani.
(Vijesti.ba)