7°C
Mostar 14°C
Tuzla 9°C
Banja Luka 10°C
Bihać 8°C

14.08.2024 / 20:00 VIJESTI.BA PODCAST - Intervju za Vijesti.ba

Karić o projektu čiste Miljacke, četvrti muzeja, fasadama, Novoj godini, sjećanju na heroje ...

Karić o projektu čiste Miljacke, četvrti muzeja, fasadama, Novoj godini, sjećanju na heroje ...
Foto: Vijesti.ba

Benjamina Karić je na svoj 30. rođendan, 8. aprila 2021. godine imenovana za gradonačelnicu Sarajeva. Najmlađa je doktorica pravnih nauka u BIH, titulu doktora ponijela je sa 26 godina i to 6. aprila, na Dan Sarajeva.

Već preko tri godine je na čelu glavnog grada Bosne i Hercegovine, a na početku razgovora za Vijesti.ba otkriva kako joj je na početku mandata svojim savjetima značajno pomogao Bogić Bogičević, koji je pomogao i pri izradi programa rada.

Nadležnosti ne smiju biti barijere

- Potrudili smo se da tokom čitavog mandata nekako podjednaku pažnju posvećujemo i infrastrukturnim projektima, ali, s druge strane, da ulažemo u kulturu, sport, da vodimo računa o osjetljivim kategorijama jer, jedno društvo je jako onoliko koliko vodi računa o onima koji su socijalno i najugroženiji. Kada govorimo o infrastrukturnim projektima, vrlo sam ponosna na projekte koji su, onako, jednog lijepog naziva - Za ljepše lice našeg grada, kaže Karić.

Dodaje da je rekonstruisan veći broj fasada - starih, austrougarskih i zaštićenih fasada.

- Dakle, to su većinom zgrade koje su nacionalni spomenici ili koje su označene kao kulturno-historijsko naslijeđe, vratili smo im izgled kakav zaslužuju. Naravno da rekonstrukcija fasada treba biti projekat koji će biti nastavljen i svake godine trebamo rekonstruisati sve veći i veći broj. Vrlo često kažem: Da je u prethodnih 30 godina svake godine rekonstruisano po 20 fasada - zamislite kako bi naše Sarajevo blistalo. To je projekat na kojem mi istrajavamo, kaža gradonačelnica Karić.

Trenutno je u završnoj fazi rekonstrukcija Gospođicine kuće. Do kraja ovog mjeseca počinje se i sa rekonstrukcijom srednje škole na Drveniji, a potom i fasada u Ulici Zelenih beretki.

- Spremni su i projekti za Ulicu Mula Mustafe Bašeskije, Obala Kulina bana. Dakle, ovaj projekat je naišao na pozitivne i lijepe reakcije od strane naših sugrađana, ne samo zbog historijske vrijednosti samih zgrada, nego i zbog sigurnosnog aspekta, budući da smo vidjeli da samo obrušavanje fasada može imati posljedice, navodi Karić.

No obnovom fasada u dijelu javnosti se stekao dojam da je Gradska uprava nadležna za fasade, što ipak nije ...

Gradonačelnica Sarajeva Benjamina Karić u intervjuu za Vijesti.ba govori o projektu čiste Miljacke, četvrti muzeja, fasadama, Novoj godini, sjećanju na heroje ...

Gradonačelnica Sarajeva Benjamina Karić rođ. Londrc u intervjuu za Vijesti.ba govori o projektu čiste Miljacke, četvrti muzeja, fasadama, Novoj godini, sjećanju na heroje ...

Posted by Vijesti.ba on Srijeda, 14. avgust 2024.

- Upravo tako. Grad Sarajevo nije nadležan za rekonstrukciju fasada. Međutim, ja sam to prepoznala kao jedan projekat koji vrijedi raditi i smatrala sam da ne trebamo postavljati nadležnosti kao barijere. Svakako, trebamo na svim projektima sarađivati i nekako je sve lakše kada imamo saradnju različitih nivoa vlasti. Recimo, posebno bih željela istaći saradnju na projektima rekonstrukcije vrtića. Mi, sada, upravo u ovom trenutku završavamo, odnosno, u toku su radovi, do kraja godine će biti završena rekonstrukcija dva vrtića u Sarajevu - jedan u općini Novo Sarajevo, vrtić Kolibri i jedan vrtić u Starom Gradu, vrtić Agan Bostandžić.

Vrijednost radova je oko pet miliona KM za ova dva vrtića. Preko 30 godina su bili devastirani i čekali novu dječicu da im se vrati ono što im pripada, jer, vrtići pripadaju našoj djeci. I ponosni smo što rekonstruišemo ta dva vrtića i također mi je drago što je to primjer kako lokalni nivo može sarađivati sa višim nivoima. Konkretno, za rekonstrukciju vrtića svoja sredstva i snage su udružili i općine, Grad i Kanton, ali i Federacija BiH - dakle, udružili smo i finansijska sredstva, ali i, svakako, znanje naših službi kako bi naša djeca uskoro uživala u novom prostoru, kaže Karić.

Čista Miljacka, Bob Staza, Opservatorij ...

Ponavlja da je saradnja uvijek ključ i da svi puno više možemo uraditi kada smo zajedno. Osim navedenih dosta je bilo govora o projektima Bob staze na Trebeviću, Opservatoriju, projektu Vidikovac...

- Kada turisti dođu u grad prvo naše sugrađane pitaju kada će biti rekonstruisana Bob staza, kada će biti rekonstruisana kasarna Jajce, šta se dešava sa Bijelom tabijom, Opservatorijom... to su sve projekti koje je Grad Sarajevo pokrenuo, međutim, zbog izuzetno komplikovanih, složenih pravnih pitanja i pravnih poteškoća, naprosto za realizaciju ovih projekata treba vrijeme. Ono što nam je nekako najbliže i gdje smo najviše u tom pravnom smislu uradili je Opservatorij. Dakle, mi smo uspjeli doći do faze, tj. još nekoliko koraka nas dijeli od toga da raspišemo javni poziv za izradu glavnog projekta rekonstrukcije same opservatorije sa Bistrik kulom, kaže Karić i dodaje:

- Ono što, nažalost, nismo uspjeli riješiti je pitanje rekonstrukcije same Bijele tabije - nekoliko puta smo imali različite ideje kako Bijelu tabiju rekonstruisati i privesti je konačnoj namjeri, ali, nažalost, zbog složenosti unutar same Komisije za zaštitu nacionalnih spomenika nismo mogli dobiti sama odobrenja.

Dakle, intenzivno se radi na projektima, neki od projekata su lakši i rezultati su brže vidljivi, a neki su ipak generacijski i za njih treba puno više vremena.

Karić navodi da je jedan od takvih projekata i projekat čiste rijeke Miljacke.

- Mi kontinuirano radimo na projektu čiste rijeke Miljacke na način da se brinemo i skrbimo o pritokama - prvo je potrebno očistiti pritoke, potom samo korito, a onda nastaviti dalje sa ovim projektom. Grad Sarajevo je, zaista, velika sredstva u prethodne tri i po godine uložio upravo u rekonstrukciju samih pritoka. Sada radimo pjeskarenje zidova korita rijeke Miljacke i tu je čitav jedan niz izazova - treba se raditi na produbljivanju korita, postavlja se pitanje odlaganja mulja koji ima određenu vrijednost. Intenzivno radimo, korak po korak, ali rijeka Miljacka može biti plovna tek kada, opet kažem, svi zajedno udružimo, ne samo energiju i znanje, nego i sredstva. Projekat plovne rijeke Miljacke je izuzetno skup i definitivno je da Grad Sarajevo to ne može sam, kaže Karić.

Naime, Grad Sarajevo od svih nivoa vlasti zapravo ima i najmanji budžet, oko 20 miliona KM ...

- Budući da se budžeti razlikuju od grada do grada, da se same nadležnosti razlikuju, nekada je zaista teško objasniti da Grad Sarajevo kao glavni grad Bosne i Hercegovine ima budžet 19 miliona. To je, zaista, mali budžet. Recimo, Banjaluka ima budžet oko 150 miliona, a Mostar nešto malo manje, ali činjenica je da Grad Sarajevo također ima vrlo male nadležnosti. Grad Sarajevo nema nadležnosti nad čistoćom, komunalnim djelatnostima, zdravstvom, policijom, nemamo nadležnosti u oblasti obrazovanja, školstva... Tako da, mi zaista, pored ovih formalnih prepreka koje imamo pokušavamo da, gdje god vidimo da je to moguće, damo neki svoj doprinos. Tako da, ja izbjegavam koristiti ovu rečenicu 'nisam nadležna'. Pokušavam da pomognem i uradim nešto gdje je god to moguće, kaže Karić.

Četvrt muzeja u Sarajevu

Grad Sarajevo je za tri i po godine realizirao inicijativu i realizirao otvorenje i pokretanje projekata čak četiri muzeja.

- Prvi muzej na kojem smo radili je bio Muzej 'Valter brani Sarajevo'. Zahvalni smo jer je sama postavka već postojala. Gospodin Jasmin Duraković je , unutar filmskog centra, već napravio postavku 'Valter brani Sarajevo'. Međutim, onda smo mi tu postavku oživjeli i postavili je u rekonstruisanom objektu Bistričke stanice. Ovih dana svjedočimo da Sarajevo obara sve rekorde po pitanju broja turista koji dolaze u naš grad, tako da je Muzej 'Valter brani Sarajevo' izuzetno posjećen, posebno od strane kineskih turista.

Drugi muzej koji smo, u saradnji sa Javnim preduzećem Sarajevo nekako stavili u funckiju je muzej koji se nalazi u Vijećnici, koji, između ostalog, govori upravo o historijatu ovog objekta. To je bilo i jedno od obećanja - da ćemo na početku našeg mandata odmah osposobiti i realizirati projekat muzeja u Vijećnici, na tome sam posebno zahvalna direktoru Javnog preduzeća Sarajevo, gospodinu Hadžiomeroviću, kaže Karić i nastavlja:

- Treći projekat koji je u potpunosti bio nekako stavljen po strani u trenutku preuzimanja mandata jeste Muzej savremene umjetnosti Ars Aevi. Tada sam organizovala, zajedno sa gospodinom Fortom, jedan sastanak gdje smo potpisali sporazum o saradnji i dogovorili se da zajedničkim snagama pokrenemo opet ovaj projekat izgradnje. To je jedna sjajna osoba - direktorica Javne ustanove Gradski muzeji, gospođa Senka Ibrišimbegović koja je prepoznala vrijednost ovog projekta, preuzela je rad na samom projektu, ostvarila izvrsnu saradnju sa UNESCO-m i izvrsnu saradnju sa Italijanskom razvojnom agencijom. To su naši partneri na ovom projektu koji su finansirali i izradu samog projekta. Naravno, opet jedan dobar primjer saradnje - Kanton Sarajevo je spreman da izdvoji značajna sredstva, a dok je Općina Novo Sarajevo bila vrlo ažurna po pitanju urbanističke, a, nadam se sada i same građevinske dozvole na kojoj trenutno rade. Tako da, sa velikim zadovoljstvom, do kraja ovog mjeseca mi zapravo postavljamo kamen temeljac za izgradnju Muzeja savremene umjetnosti Ars Aevi. Ovo će biti jedinstvena četvrt muzeja, jednistvena u Evropi. Ono što sam iznijela kao ideju je da, nakon izgradnje ili paralelno sa izgradnjom Muzeja savremene umjetnosti Ars Aevi, trebamo razmišljati da, ako želimo jedinstvenu četvrt muzeja pored Zemaljskog muzeja, pored Historijskog muzeja, Muzeja savremene umjetnosti Ars Aevi, imamo prostor za još jedan muzej, a to bi definitivno trebao biti Muzej opsade Sarajeva i mislim da u tom pravcu treba ići u budućnosti.

Treba naglasiti da će se u narednih mjesec dana otvoriti i Spomen soba ubijenoj djeci opkoljenog Sarajeva, kojom će upravljati gradski muzeji u saradnji sa Udruženjem roditelja ubijene djece opkoljenog Sarajeva.

- Kada sam prvi put organizirala sastanak sa roditeljima ubijene djece, oni su izrazili želju da upravo Grad Sarajevo bude taj koji će upravljati Spomen sobom koja će čuvati predmete njihove djece. To je, zaista, jedno veliko povjerenje koje je ukazano Gradu Sarajevu i uvjerena sam da ćemo to povjerenje i opravdati, kaže Karić.

Svako dijete treba znati za generala Alagića

Gradonačelnica Sarajeva dosta pažnje posvećuje sjećanju na period agresije na BIH, što nerijetko nailazi na kritike političkih aktera ...

- Ja svim srcem volim Sarajevo i svim srcem volim svoju jedinu domovinu Bosnu i Hercegovinu i kada se govori o Bosni i Hercegovini, kada se govori sve što je naša historija, posebno kada govorimo o periodu opsade i agresije, kada govorimo o hrabrim braniocima, pripadnicima Armije Republike BiH, svima onima koji su odbranili Sarajevo i našu domovinu, tu, naprosto, nema prostora ni za šta drugo osim čiste emocije, najljepših riječi i velikog poštovanja. Tako da, kada govorimo o odbrani Sarajeva i odbrani Bosne i Hercegovine, tu zaista nema kompromisa. I, bilo ko na svijetu ko pokuša, na bilo koji način, uvrijediti one koji su branili Sarajevo i BiH, naprosto ne može naići na plodno tlo. To nije moglo naići na plodno tlo u Gradu Sarajevo tokom mog mandata, sviđalo se to nekome ili ne, kaže Karić i dodaje:

- Proteklih dana sam svjedok rasprave i razgovora koji se vodi o samom spomeniku Mehmedu Alagiću. Ja kažem da, sada, nakon svih reakcija treba izgraditi još jedan spomenik generalu Alagiću. Nema kompromisa i nema diskusije kada govorimo o ljudima koji su branili Bosnu i Hercegovinu. Oni su naš ponos, naša dika i to treba da zna svako dijete koje se rodi u Sarajevu i čitavoj BiH - da njeguje svoje, da poštuje svoje i da bude zahvalno, da bude zahvalno svima onima koji su svoje živote dali da bismo mi bili slobodni, da bih, na kraju, i ja bila ovdje kao gradonačelnica. To je naša obaveza, obaveza svih generacija koje su sada tu - da ne damo na našu domovinu, da čuvamo brižljivo ono što je naše, ali u isto vrijeme da znamo da se BiH gradi radom, da se gradi posvećenošću i znanjem. Tako da, sve mlade generacije koje će graditi domovinu u budućnosti, koje će graditi naše Sarajevo trebaju se potruditi da budu vrhunski obrazovani, da ulažu u znanje, da vrijedno rade i taj trud se mora isplatiti.

Turisti, SFF, Nova godina...

Sarajevo je puno turista, bilježi rekorde posjećenosti. Međutim, čistoća nije na zavidnom nivou ...

- Ja sam upravo danas održala sastanak sa predstavnicima različitih nivoa vlasti na temu čistoće. dali smo neke prijedloge i zaključke i nadam se da će građani to osjetiti, da će biti nekog efekta. Dakle, iako nemamo nadležnosti, ja sam se potrudila da, nekako, razgovaram sa svojim kolegama koji jesu nadležni i da svi, zajedničkim snagama, učinimo nešto da Sarajevo bude čišće. Moramo slušati šta nam naši sugrađani govore, šta im smeta, šta bi oni bolje i raditi u skladu s tim, kaže Karić.

A pred glavnim gradom BiH je Sarajevo Film Festival ...

- Grad Sarajevo je UNESCO grad filma. Mi ponosno nosimo titulu UNESCO grad filma i moram reći da smo, zaista, pored svih sadržaja koje imamo, poput Sarajevo Film Festivala i brojnih drugih festivala koji se organizuju u našem Sarajevu, zaista spremni ponuditi brojne druge sadržaje. Turisti koji dolaze u Sarajevo uživaju i u našem tradicionalnom gostoprimstvu, uživaju u gastro ponudi. Kada govorimo o gastro ponudi, jedinstvena je i nova vijest da smo uspjeli zaštititi sarajevski ćevap kao tradicionalni, autohtoni, domaći brend, kaže Karić i dodaje da su reakcije sjajne.

- Ćevabdžije su oduševljene, sada nastavljamo. Ovo je prilika da najavim da se ovdje nećemo zaustaviti. Moramo čuvati ono što je naše, u svakom mogućem smislu - bilo da se radi o kulturi, historiji, tradiciji, bilo da se radi o našim tradicionalnim, domaćim jelima. Ono što je naše je vrijedno i moramo znati kako to zaštititi i moramo raditi u tom pravcu, smatra gradonačelnica.

Nakon zaštite sarajevskog ćevapa, Udruženje sarajevskih ćevabdžija i Grad su odlučili da idu dalje - sada je na redu zaštita sarajevskog somuna. A ono što dolazi nakon SFF-a je priča o novogodišnjoj noći.

- Organizacija Nove godine je investicija i sredstva koja se ulažu u doček Nove godine ne treba posmatrati kao trošak. To je investicija. Ako posmatramo rezultate i, zapravo, analize i procjene, kao i zvanične podatke Poreske uprave od prošle godine, vidjet ćemo da smo u periodu novogodišnjih praznika zaradili otprilike preko 150 miliona KM, a uložili smo pola miliona. Zato kažem da je Nova godina investicija. Prošle godine smo imali koncert samo jednu noć, ove smo odlučili da Sarajevo zaista bude novogodišnji centar regije, organizirali smo koncerte dvije noći zaredom. Prvu noć će uz, svjetski poznatog, a našeg DJ-a Salvatore Ganacci-ja, nastupati i Sara Jo, a drugu noć, odnosno, noć samog dočeka Nove godine nastupat će Severina i naš bosanskohercegovački pjevač Adi Šoše. Garantujemo dobar provod, a sigurna sam da ćemo ove godine, tokom novogodišnjih praznika oboriti sve rekorde posjećenosti, zaključuje Karić.

S.Ć.

(Vijesti.ba)

Izdvajamo