FOTO / Na Igmanu proučena hatma i upriličen vjerski program za šehide BiH

Vojni muftija Nesib-ef. Hadžić podsjetio je da je „Dova za domovinu“ uvrštena među značajne datume u kalendaru Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini, naglasivši da je to važna činjenica.

„U Bosni i Hercegovini, zemlji koja je dobro napaćena, omeđena šehidskim nišanima, šehidskom krvlju natopljena, gdje god bi se sakupili i učili dovu bilo bi značajno. Ali, ovaj plato i ova džamija na Igmanu nam daju duhovnu snagu potrebe za vjerom i potrebe za dovom, konekcijom s Bogom. Hvala Bogu da je tako, da smo imali ljude koji su u februaru, kad je ovdje jako hladno rekli - pravit ćemo džamiju, treba nam džamija, treba nam mjesto gdje ćemo na miru uspostaviti komunikaciju s Bogom. Mi pokušavamo da crpimo tu snagu, iz te fine, senzibilne, emocije ljudi prema vjeri i prema Bogu“, izjavio je muftija.

Istakao je da „na Igmanu, već 24 godine, spuštamo čelo na svoju zemlju“.

„Večerašnji program nam je duhovna priprema za dovu koju ćemo sutra učiti. Učili smo mevlud, zikr, izgovarali smo riječi koje su Bogu drage, teške na Njegovoj vagi, slušali predavanje, a sve kako bi bili što skrušeniji i ponizniji u dovi koju ćemo uputiti Allahu. Sutra je važno da se zahvalimo Allahu što nam je dao da očuvamo svoju domovinu, što je dao da spustimo čelo na svoju zemlju slobodno, smireno, da Ga zamolimo da nam da iz Svoje milosti znanja, snage i mudrosti, da domovinu iz dana u dan činimo što boljom, što sigurnijom, što prosperitetnijom, za sve ljude koji je vole“, poručio je vojni muftija.

Glavni imam Oružanih snaga Salih-ef. Grabus akcentirao je da je „Igman, kao simbol odbrane Bosne i Hercegovine, zaslužuje poštovanje“.

„Vojno muftijstvo 24 godine organizira „Dovu za domovinu“, mi smo ponosni na tu činjenicu. Kada govorim o Igmanu, mislim na sve i jedan brijeg, planinu, brdo, diljem Bosne i Hercegovine, gdje su branioci Bosne i Hercegovine pružali otpor agresoru. Kada kažemo Igman - mislimo na svaki pedalj Bosne i Hercegovine. Jer, Igman je bio poveznica između glavnog grada i ostatka države, i da je agresor uspio u svojoj nakani da zaposjedne Igman, pitanje je uopšte kako bi funkcionisala Bosna i Hercegovina kao država. Hvala Bogu Armija Republike Bosne i Hercegovine uspješno je odbranila, iako je bila slabije naoružana, imala manje sredstava, ali hrabrošću, odlučnošću, uspjeli smo to nadoknaditi i sačuvati i Igman i Bosnu i Hercegovinu kao cjelovitu državu“, poručio je efendija Grabus.

Program su izveli vojni imami i imami medžlisa Islamske zajednice Sarajevo i Brčko. Zikr je predvodio šejh Haris-ef. Hadžić. Prigodno predavanje ovom prilikom je održao hafiz dr. Elvir Duranović.

„Igman kod mene budi asocijacije na Uhud. Naime, Allahov Poslanik je jedne prilike kazao - ovo je planina koja voli nas, i koju mi volimo. Igman je planina koja voli Bošnjake, i koju Bošnjaci vole. Igman je bio utočište za sve one koji su bili opkoljeni u Sarajevu. August 1993. godine i odbrana Igmana je odbrana Bosne i Hercegovine, u smislu da je Sarajevo asocijacija i Sarajevo je Bosna i Hercegovina. Držati u okovima Sarajevo znači držati u okovima Bosnu i Hercegovinu. Važno je spomenuti da je ova odbrana Bosne i Hercegovine bila teška i mukotrpna, mnogo šehidske krvi i ratničke krvi je proliveno. Allah je velike počasti pripremio za šehide, a na nama koji smo ostali poslije njih jeste da njihova žrtva ne bude uzaludna, da nastavimo da izgrađujemo Bosnu i Hercegovinu“, poručio je Duranović.

Ministar za boračka pitanja Kantona Sarajevo i predsjednik Organizacionog odbora manifestacije Omer Osmanović izjavio je da se u nazivu ovogodišnje manifestacije „Od Dana nezavisnosti do Dana državnosti“ jasno poručuje „da imamo državu“.

„Kroz manifestaciju poručujemo da njegujemo kulturu sjećanja, da se sjećamo šehida, da se sjećamo heroja, da izađemo iz priče o žrtvama, mi nismo žrtve, mi smo istinski heroji. Ja sam član ponosne generacije koja je odbranila Bosnu i Hercegovinu, i to trebamo stalno ponavljati novim naraštajima“, kazao je on.

Direktor Memorijalnog centra i dopredsjednik Organizacionog odbora Ahmed Kulanić izjavio je da je „samo srce manifestacije vjerski dio programa, koji se odvija na Igmanu, u blizini Ratne džamije koja je simbol zajedništva, duha, otpornosti našeg naroda, časnih pripadnika Armije i MUP-a koji su branili domovinu“.

„Oni su branili domovinu, a željeli su jedan molitveni prostor gdje će se pomoliti Bogu za sve što rade, da brane domovinu, da brane svoje porodice. Zbog toga je i ovaj lokalitet veoma važan - kada su brojni vjerski objekti uništavani, kad je vršen kulturocid, urbicid, kada se željelo da se Bošnjaci kao narod i muslimani kao vjerska skupina izbrišu s ovih prostora, građena je džamija. Zbog toga je ovo mjesto i duhovnosti, snage, otpora, herojstva, i to je osnovna poruka manifestacije, da smo časno, dostojanstveno branili svoje porodice, domovinu, toprak, i da danas možemo slobodno živjeti u nezavisnoj Bosni i Hercegovini“, naglasio je Kulanić.

Naše okupljanje na Igmanu i drugim mjestima, kultura sjećanja, je obaveza svih nas, poručio je Mirza Terzo, pomoćnik federalnog ministra za pitanja boraca i invalida odbrambeno-oslobodilačkog rata.

„Naša je obaveza da nastavimo putem šehida, odnosno gazija Armije i MUP-a Republike Bosne i Hercegovine, jer, oni su nama ostavili državu. Šehidi su svoje živote ugradili u temelje države, gazije dijelove tijela. Naše okupljanje ovdje svake godine je i podsjećanje i nas samih i mlađih generacija šta su ti momci uradili za nas“, akcentirao je Terzo.

Na platou Ratne džamije na Igmanu, sutra, 2. augusta, bit će klanjan džuma-namaz, a hutbu će kazivati izaslanik reisul-uleme muftija tuzlanski dr. Vahid-ef. Fazlović. Također, bit će proučena Dova za domovinu.

U Gazi Husrev-begovoj džamiji u Sarajevu jučer je proučen i tevhid pred duše šehida Armije i MUP-a Republike Bosne i Hercegovine.

(Vijesti.ba / MINA)