Kavazović: Nadam se da je otvorenje Sinan-begove džamije znak obnove međuljudskih odnosa

Obraćajući se prisutnim vjernicima, vjerskim i državnim zvaničnicima, te gostima iz Republike Turske i drugih susjednih država, reisul-ulema je podsjetio kako je Sinan-begova džamija spadala među deset najmonumentalnijih potkupolnih džamija u bivšoj Jugoslaviji.

Također, ova džamija je po svojoj arhitekturi i umjetničkom ukrasu, te uređenosti građevinske cjeline, spadala u sami vrh bosasnkohercegovačkih džamija, uz Aladžu u Foči, Ferhadiju u Banjaluci, Gazi Husrev-begovu u Sarajevu i nekoliko drugih.
„Sve od kako je izgrađena 1570., do 1992. stajala je uspravno, zanosna i ponosna u svojoj ljepoti i dostojanstvu, vršila svoju ulogu i ljude odgajala na visokim moralnim načelima i visokim načelima kulture“, naveo je reisul-ulema.

Istakao je kako je ova džamija izgrađena u vremenu kada se naša zemlja uzdizala visoko i dosezala same vrhove svjetske civilizacije i kada su njome upravljali njeni velikani Mehmed-paša Sokolović, Ferhat-paša Sokolović, Sinan-beg Boljanić i njegov brat Husejn-paša, koji je sagradio džamiju u susjednim Pljevljima, i njima slični, kada su Bosnom strujali povoljni vjetrovi i život pulsirao u punom jeku, odvijao se u miru i obilju mnogom.

„Džamiju je izgradio čovjek ovoga kraja i uvakufio je za opće dobro. Napominjem da su u našoj zemlji svoja dobra uvakufljavali i izdvajali za dobrotvorne svrhe samo njeni sinovi i kćeri, a ne stranci. Sinan-beg je jedan od najvećih vakifa Bosne, a budući je sin ove zemlje, u kojoj žive različite vjerske zajednice, na svom vakufu dao je izgraditi i pravoslavnu crkvu, kako to nalazimo u historijskim dokumentima. Džamija je 422 godine kasnije, sa svim pratećim građevinskim objektima, minirana i potpuno porušena. Bosna je tada doticala dno i na njenoj površini isticali su se ljudi s dna, čija priroda nije podnosila ljepotu i sklad. Džamija je izgrađena kada su Bosnom upravljali graditelji, moralne veličine, dobrotvori i humanisti; porušena je kad su na nju nasrnuli mračni i destruktivni ljudi, skloni zlu, srcā ispunjenih mržnjom“, kazao je reisul-ulema.

Poručio je kako se nada da je ova današnja svečanost znak bosanskohercegovačke obnove, prije svega moralne i mentalne, a potom i svake druge, naročito obnove međuljudskih odnosa.

„Danas Čajniču poklanjamo ovaj arhitektonski dragulj. Činimo to s radošću i otvorenog srca. Ovaj dragulj pripada cijelom gradu, svakom njegovom stanovniku, i cijeloj Bosni. Vjerujem da će od danas život u ovom mjestu biti drukčiji, slađi i sadržajniji i da će on gradu privući mnoga dobra i berićete i da će se životna krivulja nastaviti kretati prema gore, prema životu, a ne prema smrti. Stoga, uživajte u ljepoti ovog objekta i brinite se o njemu. I nemojte dozvoliti da džamija bude sama, jer naša tradicija kaže da su na svijetu trojica samci: Kur'an u kući iz kojeg se ne uči, džamija u mahali u kojoj se ne klanja i dobar čovjek u pokvarenom društvu“, kazao je reisul-ulema.

Muslimane je pozvao da džamiju posjećuju, u njoj obavljaju namaz, moralno se oplemenjuju i čine ono što je Bogu drago.
„Nemuslimane pozivam da je poštuju i uživaju u njenoj ljepoti, i čuvaju njenu svetost onako kako čuvaju svetost svoje bogomolje. Od sada, pa dovijeka. Munara ima ukupno 114 stepenica, koliko ima i sura u Kur'anu. Eto, neka i to bude razlogom pijeteta prema njoj“, kazao je reisul-ulema.

Ovom prilikom uputio je dovu Uzvišenom Allahu da blagoslovi ovaj veleljepni objekat i stavi ga pod svoju zaštitu.
„I molim Ga, Uzvišenog, da nagradi njenog vakifa Sinan-bega Boljanića i sve one koji su na bilo koji način doprinijeli da se on ponovo rodi i iznova nas zadivi svojom ljepotom. Naročite izraze zahvalnosti upućujem Generalnoj direkciji vakufa Republike Turske, koja je u cijelosti finansirala ovaj projekat, turskom narodu i predsjedniku Redžepu Tajibu Erdoganu. Bože, učini da srca ljudi budu naklonjena ovoj džamiji i da je vole. Amin“, kazao je reisul-ulema.

(Vijesti.ba / Mina)