Foto/Video: 6765 bijelih nišana u Potočarima su uskličnici koji opominju!

Na početku današnjeg programa obilježavanje 29. godišnjice genocida u Srebrenici održana je komemoracija u Memorijalnom centru u Potočarima.

Prisutnima su se obratili brojni govornici, a među njima visoki predstavnik u BiH Christian Schmidt, predsjedavajući Predsjedništva BiH Denis Bećirović, predsjednica Udruženja Majki Srebrenice Munira Subašić, a video-linkom se javio i predsjednik Turske Recep Tayip Erdogan. Poslali su snažne poruke iz Potočara.

Brojne delegacije stigle su na godišnjicu genocida da odaju počast žrtvama genocida, a posebno je emotivno bilo prisustvo Motaza Azaize, palestinskog fotoreportera, koji je morao napustiti Palestinu gdje se ubijanja dešavaju svakodnevno već mjesecima, godinama.

Pružio je podršku preživjelim Srebreničanima, odao počast ubijenim i poručio da su Palestinci uz Srebrenicu.

"Žao mi je zbog svega što se ovdje desilo. Tada nisam bio ni rođen, ali sam čuo o svemu. Palestinci su uz vas, hvala za svu podršku Palestini", kazao je Motaz Azaiza.

"Potrebno je iskoristiti evropski zamah koji je EU dala BiH. Sva tri člana Predsjedništva bi trebala prisustvovati ovakvim manifestacijama. Zašto gospođa Cvijanović ne bi iskazala poštovanje ovim žrtvama", upitao je visoki predstavnik u BiH Christian Schmidt.

Predsjednica Udruženja Pokret 'Majke enklave Srebrenica i Žepa' Munira Subašić zahvalila je danas na komemoraciji u Potočarima svim državama članicama Generalne skupštine UN-a koje su glasale za Rezoluciju o genocidu u Srebrenici i poručila 'neka znaju da pripadaju čovječanstvu'.

- Za one koji nisu glasali ili su bili suzdržani vjerovatno će doći vrijeme da i oni glasaju, kad to bude trebalo. Ako ne, neka se stide - naglasila je Subašić, preživjela žrtva genocida, kojoj su ubijena 22 člana uže porodice, među njima i njen najmađi sin te muž.

- Ipak, majka Bošnjakinja i majka Srebrenice nije sjela da plače. Digli smo svoj glas, probudili čitav svijet da kažemo da su naša djeca nevino ubijena, da se ovo što se nama desilo ne desi više nikada i nikome. Nažalost, dok ja ovdje stojim, mnoge majke plaču u Ukrajini, Palestini i na drugim mjestima. Svijet šuti, ništa ne radi. Često, mi majke kažemo da svijet i Evropa nisu ništa naučili. Poslije holokausta, svi su rekli - nikad više - podsjetila je.

Medijima se obratio predstavnik Crnogorske pravoslavne crkve.

- Neke sile koje su poražene 1945. i 1995. i danas prijete na našem balkanskom području. Crnogorska pravoslavna crkva je tu da oda počast žrtvama genocida koji se desio u Srebrenici, što je naš jasan i poznat stav

Nakon komemoracije, brojne delegacije odale su počast i položile cvijeće za žrtve genocida na Memorijalni kamen u MC Srebrenica-Potočari.

- Bilo bi sjajno da smo danas iskoristili priliku da smo se svi ovdje okupili, stvari nazvali pravim imenom. Rekli da je ovdje bio genocid, da je to činjenica, da se izvinjavamo i da niko od ovih koji su sad ovdje nisu to uradili - poručio je federalni premijer Nermin Nikšić.

Predsjednik Stranke demokratske akcije Bakir Izetbegović danas je u Srebrenici kazao da je "teško ljudima u BiH koji vole ovu zemlju i teško je ovdje voditi politiku, a posebno je teško ljudima koji žive u Srebrenici a i dalje su pod vlašću onih koji su počinili i negiraju genocid te koji bi da mijenjaju nazive ulica, pa čak i naziv Srebrenica".

"Važan je ovo podsjetnik i za Evropsku uniju. Naime, ovo je jedan od najmračnijih poglavlja u našoj istoriji nakon Drugog svjetskog rata i snažan podsjetnik na naš neuspjeh da ga spriječimo", kazao je ambasador Johann Sattler.

Turski predsjednik Recep Tayip Erdogan naglasio je značaj očuvanja sjećanja na mudrost i gorku istinu u riječima rahmetli Alije Izetbegovića, prvog predsjednika Bosne i Hercegovine, velikog državnika sa velikim idejama i pokretima, koji je rekao: "Šta god činili, ne zaboravite genocid, jer će se genocid koji se zaboravi, ponoviti!"

"Nećemo zaboraviti Srebrenicu i nećemo dopustiti da se zaboravi, da se sličan zločin ne ponovi nigdje u svijetu", rekao je Erdogan.

Nakon komemoracije, brojne delegacije, zvaničnici, porodice i prijatelji ubijenih, preživjele žrtve genocida, učesnici Marša mira, maratona odali su počast ubijenim žrtvama genocida i položili cvijeće na spomen-kamen u Potočarima.

Dženaza-namaz predvodio je reisul-ulema islamske zajednice (IZ) u BiH Husein-ef. Kavazović. Kolektivnoj dženazi prisustvovale su hiljade ljudi, uprkos ekstremnim vrućinama.

„I danas smo ovdje, u posjeti našim šehidima, u moru bijelih nišana, koji nas podsjećaju na čistoću njihovih duša i nevinost njihovih srca. Ovdje smo zbog njih, da ih se sjećamo i upućujemo dove Svevišnjem za njih. Ali, ovdje smo i zbog nas živih, da obnovimo zavjet Bogu, očevima i zemlji, da više nikada nećemo nikome dozvoliti da nekažnjen počini zločin genocida nad našim narodom. Ovdje smo da se zavjetujemo da ćemo našu zemlju učiniti slobodnom, snažnom i ponosnom, mjestom mira i suživota svih njenih ljudi“, kazao je u obraćanju reisul-ulema Kavazović.

Reisul-ulema je pozvao da se zagledamo u bijele nišane, njihovo uspravno i gordo stajanje.

„To su uskličnici koji nas opominju. Izdignimo se iznad naše prizemne sebičnosti, pohlepe i umišljenosti. Neka njihova bjelina bude dovoljno snažna i inspirativna za nas da svoje male živote učinimo velikim i snažnim kotačima našeg mira, sigurnosti i budućnosti. U onome što vidimo ispred nas je ono što nas čeka, ako ne budemo brinuli o sebi. Mi ne gubimo nadu u hrabrost sinova i kćeri bosanskih, u Božiju milost i historijsku pravdu. I zato nećemo dopustiti nečasnima da nas obeshrabre na putu istine“, naglasio je reisul-ulema.

On je kazao Srebrenica jeste mjesto našeg stradanja, ali da je zajedno možemo učiniti mjestom mira; mjestom nade i ohrabrenja za sve nas; mjestom istine za žrtve i pravdom za zločince i za one koji ih štite i veličaju.

„Ako budemo vjerovali da nas samo istina može izbaviti, pronaći ćemo svoj put ka ozdravljenju. Pozivamo i one koji nose moralnu odgovornost za počinjeni zločin da i sami pronađu snagu u sebi i hrabro i javno stanu na stranu istine i pravde“, poručio je reisul-ulema Husein-ef. Kavazović.

Prije dženaza-namaza održan je vjerski dio programa, hafiz Ahmed Alili izveo je ilahiju "Šehidi"; a izveden je i emotivni "Srebrenički inferno".

Čitanjem imena počelo je iznošenje tabuta iz Musale Memorijalnog centra, a preživjeli Srebreničani, članovi porodica ubijenih, prijatelji i komšije prenijeli su zelene tabute do mezara te je obavljen ukop svih žrtava ekshumiranih i identifikovanih do ovog 11. jula.

Srebreničanka Hana Krdžić danas je ukopala supruga Mehmeda koji je tokom genocida u Srebrenici imao 33 godine. Njegovi posmrtni ostaci su pronađeni u Liplju.

Hana je Srebrenicu napustila 17. aprila 1992. godine i tog dana je zadnji put vidjela supruga Mehmeda.

- Samo su pronađene četiri njegove kosti. Od 2006. godine čekala sam i nadala se da će se još posmrtnih ostatka pronaći. Nažalost, nijedne kosti više nema. Moje kćerke su ostale bez oca i veoma ih je teško bilo othraniti - kazala je Krdžić.

Prvi put ove godine 11. juli obilježava se i kao "Međunarodni dan sjećanja i obilježavanja genocida počinjenog u Srebrenici 1995. godine", nakon što je 23. maja ove godine Generalna skupština Ujedinjenih nacija izglasala Rezoluciju o genocidu u Srebrenici.

Na ovaj način poslana je jasna poruka civiliziranog dijela svijeta da je svjestan razmjera počinjenog zločina u ljeto 1995. godine nad Bošnjacima u Srebrenici.

- Dok postoje Ujedinjene nacije taj dan će se obilježavati - da se ne zaboravi - da se ne dogodi - nikome - nikada više - objavio je ranije stalni predstavnik BiH pri UN-u Zlatko Lagumdžija.

U mezarju Memorijalnog ukopani su Hasib (Uzejir) Efendić, rođen 1931. godine, Ćamil (Uzejir) Efendić, rođen 1928. godine, Mehmed (Daut) Krdžić, rođen 1961. godine, Sabrija (Asim) Omić, rođen 1966. godine, Mušan (Ramo) Šiljković, rođen 1956. godine, Sakib (Ragib) Harbaš, rođen 1975. godine, Beriz (Omer) Mujić, rođen 1978. godine, Ahmet (Ismet) Jašarević, rođen 1971. godine, Nevres (Mehmed) Salihović, rođen 1970. godine, Ibrahim (Muharem) Salkić, 1935. godine, Midhat (Adem) Bašić, rođen 1973. godine, Hajdin (Kadrija) Mustafić, rođen 1959. godine, Latif (Arif) Mandžić, rođen 1964. godine i Hamed (Ibrahim) Salić, rođen 1927. godine.

Još uvijek traje potraga za oko 1.000 nestalih. Presudama je utvrđeno da je u Srebrenici u julu 1995. godine, tokom počinjenja genocida, ubijeno više od 7.000 – pretežno muškaraca i dječaka, a prognano više od 40.000 žena, djece i staraca.

Broj trenutno ukopanih je 6765.

Ekipa Vijesti.ba boravila je u Srebrenici u dane kada se obilježava godišnjica genocida u Srebrenici i uživo prenosila sa lica mjesta vijesti, fotogalerije i dolaske ultramaratona, motomaratona i Marša mira, tužnu vijest o smrti jednog od učesnika, dolazak zvanica na komemoraciju, obraćanja na komemoraciji kao i kolektivnu dženazu žrtvama u Potočarima, 29. godina od genocida. 

(Vijesti.ba)