Svijet suočen sa sve većim vrućinama, evo kako se gradovi planiraju nositi sa njima

Temperature na sjevernoj hemisferi iz godine u godinu ruše jedan rekord za drugim, s ekstremnim, smrtonosnim vrućinama zabilježenim u mnogim zemljama.

Ako se klima drastičnije zagrije, potencijalni scenarij prema aktualnom stanju je da bi se oko 3.3 milijarde ljudi mogle suočiti s ekstremnim temperaturama do kraja stoljeća, navedeno je u istraživanju objavljenom u časopisu Nature Sustainability u maju 2023. godine.

U istraživanju, koju su vodili naučnici s britanskog Univerziteta Exeter i Univerziteta Nanjing u Kini, govori se da je 60 miliona ljudi već izloženo opasnim nivoima vrućine, koje karakterizira prosječna temperatura od 29 Celzijevih stepeni (84.2 Fahrenheita) ili više.

Zašto je vrućina tako opasna za ljude i kako zemlje mogu pripremiti svoje stanovništvo i gradove da se nose sa sve češćim toplotnim valovima?

Ekstremne vrućine mogu rezultovati nizom bolesti i smrti, prema navodima Svjetske zdravstvene organizacije (WHO). To uključuje toplotni udar i hipertermiju. Također pogoršavaju hronična stanja i imaju indirektan efekat na prijenos bolesti, kvalitetu zraka i kritičnu infrastrukturu.

Na visoke temperature posebno su osjetljive starije osobe, dojenčad i djeca, trudnice, osobe s invaliditetom, fizički radnici i oni koji rade vani, sportaši i siromašni.

Ograničavanje zagrijavanja na donji limit od 1.5 Celzijevih stepeni iznad predindustrijske ere, definisano Pariškim sporazumom, i dalje bi izložilo 400 miliona ljudi opasnim nivoima vrućine do kraja stoljeća, pokazalo je istraživanje Nature Sustainability. Temperature na sjevernoj hemisferi iz godine u godinu ruše jedan rekord za drugim, s ekstremnim, smrtonosnim vrućinama zabilježenim u mnogim zemljama.

Ljudi koji žive u Indiji, Sudanu i Nigeru teško će biti pogođeni čak i zagrijavanjem od 1.5 stepeni, ali 2.7 stepeni imat će ogroman efekat na zemlje poput Filipina, Pakistana i Nigerije.

Istraživači navode da njihovo istraživanje prekida trend modeliranja klimatskih utjecaja u ekonomskom više nego u ljudskom smislu.

"To se neprestano pomiče od vrednovanja ljudskih života i ide ka središtima bogatstva", rekao je za DW Ashish Ghadiali, klimatski aktivist i koautor istraživanja, dodajući da modeliranje usmjereno na privredu "pridaje veću vrijednost životu u državi New York nego u Bangladešu".

Većina drugih modela također daje prioritet sadašnjoj populaciji nad budućom, pri čemu je nejednakost u globalnom zagrijavanju "i globalno raspoređena, ali i međugeneracijska", rekao je Ghadiali.

"U osnovi, vrednuje moj život više od života moje djece i svakako više od života mojih unuka", kaže on.

Posmatrajući utjecaj pojedinih zemalja na opasne nivoe vrućine, istraživači su otkrili da trenutne emisije osuđuju budućeg čovjeka na život u ekstremnoj vrućini. Uprkos neproporcionalnim emisijama, stanovništvo SAD-a u cjelini suočava se s mnogo manjom prijetnjom od opasnih temperatura.

Prethodna istraživanja pokazala su da su gradovi posebno osjetljivi na opasne poraste temperature zbog "efekta toplotnog otoka". Zgrade, ceste i infrastruktura upijaju i zrače sunčevu toplinu više od prirodnog okruženja poput šume i vode, podižući gradske temperature za čak 15 stepeni u nekim slučajevima, u usporedbi s ruralnim područjima.

Gradovi širom svijeta uvode novu ulogu službenika zaduženog za vrućine kako bi se nosili s neizbježnim porastom temperature. Jedna od njih je Cristina Huidobro, koja je preuzela dužnost glavnog službenika za ova pitanja u glavnom gradu Čilea Santiagu u martu 2022. godine.

"Mnogi gradovi u svijetu suočavaju se s ekstremnom vrućinom, ali rješenja i način na koji tome pristupaju su vrlo, vrlo lokalni", kaže Huidobro za DW.

Ipak, kaže Huidobro, svi uglavnom slijede trostruku strategiju: pripravnost, svjesnost i adaptacija.

Adaptacija može uključivati kategoriziranje toplotnih valova na isti način kao i druge prirodne katastrofe ili postavljanje praga upozorenja kako bi se pokrenuo određeni odgovor grada.

Huidobro kaže da je podizanje svijesti o opasnostima od vrućine dio njene uloge.

"Brinuti se o sebi u slučaju ekstremne vrućine je stvarno jednostavno - pijte vodu, potražite hladovinu i odmorite se", kaže ona. "Niko ne mora umrijeti od ekstremne vrućine", naglašava ona.

Treći korak je prilagođavanje grada novoj stvarnosti visokih temperatura, uglavnom stvaranjem više zelenih površina u gradu.

Santiago je upravo pokrenuo projekt urbanog pošumljavanja za sadnju 30.000 stabala širom grada i razvoj strategija koje tretiraju drveće kao dio urbane infrastrukture.

"Drveće, drveće, drveće, drveće svuda. To donosi više zelenila u grad", kaže Huidobro.

No, saditi drveće nije tako lako kao što ljudi misle.

"Mi sadimo drveće u stvarno guste ulice, kao u glavnim gradskim avenijama, gdje imate puno cementa. Trebate iskopati rupu i stvarno obaviti neke građevinske radove", kaže ona.

To također nije trenutno rješenje za vrućinu u urbanom području jer drveću treba vremena da poraste.

"Cijela ideja je da pokušamo napraviti hladovinu koju ćemo imati u sljedećih 20 ili 30 godina", kaže Huidobro.

Sjedinjene Države, gdje, kako su pokazala prethodna istraživanja, 12.000 ljudi svake godine prerano umre od vrućine, do sada su imenovale tri glavna službenika za borbu protiv ekstremnih vrućina pri gradskim upravama, i to u Phoenixu, Miamiju i Los Angelesu.

Los Angeles, koji je rangiran kao grad koji se suočava s najvećom opasnošću od prirodnih katastrofa, uključujući toplotne udare, nedavno je pokrenuo kampanju za izgradnju više "otpornih središta" s hladovinom i hlađenjem napajanim obnovljivim izvorima energije u visokorizičnim zajednicama. Ovaj grad već ima mrežu rashladnih centara uglavnom u knjižnicama, gdje se ljudi mogu sakriti od vrućine.

Oni također rade na sistemu ranog upozoravanja kada je riječ o toplotnim valovima.

Phoenix, grad usred pustinje Sonore, radi na brojnim adaptacijama, uključujući izgradnju rashladnih pločnika s posebnim brtvilom koje reflektuje sunce. Brtvilo čini staze nekoliko stepeni hladnijima na dodir i održava noćni zrak hladnijim.

Miami na Floridi planira velike urbane kampanje sadnje drveća i također je potrošio milione dolara na klimatizacijske jedinice za stanovnike javnih stambenih objekata, dok je istovremeno pružao financijsku pomoć kako bi se pokrili računi za energiju kućanstvima s niskim primanjima.

No, Huidobro iz Santiaga kaže da je klima-uređaj općenito posljednje utočište kada je riječ o adaptaciji na klimu.

Gradske vlasti Santiaga žele zasaditi 33 "male šume" koje bi se koristile kao klimatska skloništa, posebno u blizini škola i zdravstvenih ustanova. One su alternativa klimatiziranim rashladnim centrima koji se razvijaju u SAD-u i Evropi.

"Tokom toplotnog vala ljudi mogu ući u ove prirodne centre za hlađenje i pronaći svoj hlad, odmoriti se i piti vodu", kaže Huidobro.

(Vijesti.ba)