Kako Tužilaštvo vrši provjere osoba s crne liste: Primjer Nikole Špirića

No, istu priču čuli smo i ranije. Još u oktobru 2022. godine glavni državni tužilac Milanko Kajganić rekao je kako je formiran poseban predmet. Ipak, konkretnih rezultata nije bilo.

Sankcija je bilo i prije dolaska Kajganića na čelo Tužilaštva BIH, no optužnica nije. Najbolji primjer je Nikola Špirić, koji je još 2018. godine stavljen na crnu listu SAD-a pod optužbom da "je umiješan u značajnu korupciju”.

"Nikola Špirić bio je uključen u javnu korupciju i ostvario je korist od iste, uključujući ostvarivanje nepropisne koristi tokom obavljanja javnih funkcija i ometanja javnih procesa tokom svog mandata kao član Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine”, navodi se u odluci State Departmenta.

Procesa ipak nije bilo, ali ne samo to. Špirić je nakon sankcija izabran u rukovodstvo Doma Naroda BIH.

"U slučaju gospodina Špirića, vjerujemo da su njegove aktivnosti nanijele štetu i interesima Sjedinjenih Američkih Država i građana Bosne i Hercegovine. Govoreći općenito, korupcija nanosi značajnu štetu ekonomiji, društvu i sigurnosti, omogućava organizovani kriminal, te potkopava povjerenje u pravnu državu i vlast. Žalosno je da ovo nije uzeto u obzir kada se donosila odluka o njegovom izboru na navedenu poziciju", naveli su ranije iz Ureda za odnose s javnošću Ambasade SAD-a.

(Vijesti.ba)