Obim proizvodnje smanjio se lani za 3,9 posto, uz pad od 11,1 posto u kategoriji drvenastih kultura, poput vinove loze, voća i maslina, navodi ISTAT u saopćenju objavljenom jučer, prenois HINA.
"Na trendove (u 2023. godini) utjecali su nepovoljni vremenski uslovi u različitim dijelovima godine, uz niz ekstremnih događaja koji su utjecali na mnoge usjeve od primarne važnosti", objašnjavaju statističari. Prošlogodišnje ljeto u Evropi bio je najtoplije u zadnjih 2000 godina, prema analizi godova drveća.
Proizvodnja vina pala je za više od 17 posto u odnosu na nibo iz 2017. zbog visokih ljetnih temperatura koje su se protegnule sve do jeseni. Proizvođači maslinovog ulja u centralnim regijama bilježili su pad zbog neobično hladnih i vlažnih uslova tokom proljetne sezone cvatnje.
Voćnjake su pak poharali nevrijeme s tučom i proljetni mraz, dodaje ISTAT. Vremenski uslovi mogli bi naškoditi i ovogodišnjoj proizvodnji, uz upozorenje poljoprivrednog lobija Coldirettija da suša na pragu ljeta šteti usjevima i stoci na jugu Italije, uključujući otoke Siciliju i Sardiniju.
(Vijesti.ba)