Prva reakcija Kremlja nakon izbora za EP: Desničari za petama proevropskim strankama

Budući da je Macron nedavno predvodio inicijativu za raspoređivanje zapadnih snaga u Ukrajini, možda nije iznenađujuće što je ton u ruskim medijima bio radostan.

"Uprkos činjenici da su dosad proevropske stranke zadržale svoje vodeće pozicije, s vremenom će im desničarske stranke biti za petama", rekao je o EU izborima Dmitri Peskov, glasnogovornik ruskog predsjednika Vladimira Putina.

Šef ruske Državne dume Vjačeslav Volodin napisao je na Telegramu da se "Macron i Scholz grčevito drže vlasti posljednjim snagama" iskoristivši priliku da se obruši na njemačkog kancelara Olafa Scholza, čiji su socijalisti zauzeli treće mjesto daleko iza krajnje desne Alternative za Njemačku (AfD).

"Prava odluka za njih bila bi da podnesu ostavku i prestanu ismijavati svoje građane", rekao je Volodin, koji je predsjedao donjim domom ruskog parlamenta od 2016. i bio agresivan navijač ruskog predsjednika Vladimira Putina.

Prema Volodinu, izborni rezultati u Francuskoj i Njemačkoj nisu iznenađujući s obzirom na to da "ekonomija stagnira, postoji migracijska kriza i zemlje su uvučene u rat u Ukrajini protiv vlastitih nacionalnih interesa".

Prokremaljski analitičar Sergej Markov na sličan je način povezao francuski izborni rezultat s ruskom invazijom na Ukrajinu, za šta Moskva krivi Zapad.

"Nadam se da Macron razumije da ga Francuzi odbijaju zbog raspirivanja rata protiv Rusije u Ukrajini", rekao je Markov, bivši savjetnik u Kremlju. "Ali možda će umjesto toga izabrati eskalaciju i pokrenuti rat NATO-a s Rusijom", dodao je.

Ruska režimska novinska agencija TASS je u vlastitoj postizbornoj analizi zaključila da su evropski građani "istupili protiv kursa Bruxellesa, ali neće biti poslušani".

Pod Ursulom von der Leyen Evropska komisija nastavit će poduzimati "nepopularne mjere", kao što su pristupni pregovori s Ukrajinom u EU, ali i tražiti nove načine za sankcioniranje Rusije, dodaje se u članku TASS-a.

"Stranke koje se protive sankcijama Rusiji rastu na izborima za EU", napisala je danas propagandistička medijska platforma RT, koja je blokirana u evropskom eteru. Istaknuto je da je Macronova politička protivnica Marine Le Pen protiv toga da Ukrajina koristi zapadno oružje za izvođenje napada na ruski teritorij te se izjasnila protiv sankcija.

U međuvremenu AfD je, nastavlja se u članku, "opetovano prigovarao zapadnim sankcijama Rusiji i protivio se vojnoj pomoći Ukrajini" nagovještavajući da bi politički poremećaji u dvije moćne evropske zemlje mogli koristiti Moskvi.

U ruskoj blogosferi govorilo se o "slabljenju antiruskog bloka" u EU. Na zloglasnom prokremaljskom Telegram kanalu Rybaer objavljeno je upozorenje krajnje desnim strankama u Evropi da će se "suočiti s novom rundom represije i pritiska".

"Neki će, u pozadini rastućeg nezadovoljstva podrškom takozvanoj Ukrajini, biti optuženi za simpatiziranje s Rusijom, a neki će biti procesuirani", objavio je Rybar misleći na nedavni skandal Russiagate, u koji su upleteni ekstremno desni političari u Njemačkoj koji su osumnjičeni za primanje ruskog novca.

"Ovo je tek početak", dodao je Rybar. U nekim krugovima ton je bio nešto umjereniji.

"Nije bilo revolucije", napisao je na Telegramu think tank Russia in Global Affairs, koji savjetuje Kremlj o vanjskoj politici.

"Macron je ukrajinsko pitanje i obećanje vojnog uplitanja stavio u centar svoje kampanje... Rezultati pokazuju da to nije uspjelo uzbuditi glasače", dodaje se.

Možda je najekstremnija reakcija došla od Rodiona Mirošnika, kojeg je Moskva imenovala ambasadorom ministarstva vanjskih poslova zaduženim za "zločine kijevskog režima", koji je za televizijski kanal Rossia-24 rekao da Macrona treba kazneno prijaviti.

"U nastojanju da pokaže svoj napoleonski pristup, poduzeo je ozbiljne korake kako bi pokušao izazvati eskalaciju na ruskom teritoriju i protiv Rusije", rekao je Mirošnik optuživši francuskog čelnika da je suučesnik u ukrajinskim ratnim zločinima. Međunarodni sud pravde, priznao je Mirošnik, vjerovatno neće pristati na takvu inicijativu.

(Vijesti.ba)