Ruski zakon o 'stranim agentima': Od Gruzije do RS-a

Moskva svojim zakonima predstavnike civilnog društva i nevladinog sektora koji se finansiraju iz inostranstva karakteriše kao "strane agente", i ovu etiketu koristi sa suzbijanje nezavisnih medija i eliminaciju političkih protivnika.

Uticaj ovih zakona se širi i van granica Rusije.

U Gruziji i Kirgistanu, bivšim sovjetskim republikama, zakoni kojima želi da se suzbije uticaj nevladinih organizacija su usvojeni u prethodna dva mjeseca.

Na Kavkazu, u Gruziji, vladajuća partija je nakon propalog pokušaja prošle godine, sredinom maja ponovo izglasala zakon, iako Gruzijci zbog toga protestuju već nedjeljama.

U srednjeazijskoj zemlji, Kirgistanu, predsjednik Sadir Džaparov (Sadyr Japarov) je početkom aprila potpisao zakon, te je on i stupio na snagu.

Ni Evropska unija nije pošteđena ovih nedemokratskih metoda, pa je u Mađarskoj zakon o zaštiti suvereniteta već na snazi, a u susjednoj Slovačkoj se planira slično rješenje.

Rusija je 2012. usvojila zakonske izmjene u kojima se pojavljuje pojam "stranog agenta", prema kojem neprofitne organizacije mogu biti tako okarakterisane ukoliko primaju sredstva iz inostranstva, i pokušavaju da utiču na donosioce političkih odluka i javno mnenje.

Ruski servis Radija Slobodna Evropa (RSE) je 2017. stavljen na listu stranih agenata, a tokom februara ove godine proglašen je za "nepoželjnu organizaciju" u Rusiji, čime im je praktično zabranjen rad u toj zemlji, a svako ko sarađuje sa RSE je izložen potencijalnom krivičnom gonjenju.

"Strani agenti" u RS

Prijedlog zakona o posebnom registru i javnosti rada neprofitnih organizacija je tema sjednice Narodne skupštine RS započete 22. maja.

Zakon definiše "agenta stranog uticaja", obavezuje nevladin sektor na redovno izvještavanje o finansiranju iz inostranstva, i uvodi obavezu dodatne registracije.

Zakon traži od organizacija da redovno izvještavaju o prihodima iz inostranstva, a u slučaju narušavanja "integriteta RS", postoji i mogućnost zabrane djelovanja.

Entitetsko Ministarstvo pravde će imati obavezu da prati aktivnosti neprofitnih organizacija ne samo na teritoriji RS, nego i u cijeloj BiH.

Iako su vladajući u RS, predvođeni proruskim entitetskim predsjednikom Miloradom Dodikom, tvrdili da je zakon zasnovan na američkom zakonu FARA (Foreign Agents Registration Act), istraživanje RSE je utvrdilo da je zakon mnogo sličniji ruskom zakonu iz 2012. godine.

Uoči skupštinskog zasjedanja, 46 udruženje i pojedinaca je pisalo poslanicima NSRS, tražeći da ne glasaju za ovaj zakon.

Otkad se pojavio u formi Nacrta, protiv zakona su se oglasili, između ostalih, Evropska organizacija za bezbjednost i saradnju (OEBS), Delegacija EU i Ambasada Sjedinjenih Država u BiH.

Reporteri bez granica su takođe ocijenili da zakon treba povući iz procedure.

Posljednjih godinu dana, pojačavaju se pritisci vlasti u RS na nezavisne medije.

Prošle godine su u avgustu usvojene izmjene Krivičnog zakonika, kojima se kriminalizuje kleveta, uprkos upozorenjima međunarodne zajednice da se radi o udaru na slobodu mišljenja.

Vlasti takođe planiraju i izradu zakona o medijima, o kojem se u javnosti vrlo malo zna.

Novi pokušaj u Gruziji

Uprkos nedjeljama protesta protiv tzv. "ruskog zakona" u Tbilisiju i gradovima širom zemlje, vladajući u Gruziji su 14. maja usvojili zakon o "stranim agentima".

U martu prošle godine, zbog masovnih protesta, zakon je povučen iz procedure.

Zakon se opet našao u parlamentu, s tim što je izraz "agent stranog uticaja" zamijenjen terminom "organizacija koja promoviše interese strane sile", ali je ostatak teksta isti.

U njih spadaju mediji i nevladine organizacije koji primaju više od 20 odsto finansiranja iz inostranstva.

Novi zakon pogađa nevladine organizacije i nezavisne medije, koji početkom svake godine imaju obavezu da podnesu finansijski izvještaj Ministarstvu pravde.

On mora da sadrži, između ostalog, podatke o izvoru finansiranja, količini dobijenih sredstava i njihovom utrošku.

Ministarstvu će biti dozvoljena široka ovlaštenja u praćenju rada NVO sektora i medija, uključujući i mogućnost pretrage ličnih podataka, što je u suprotnosti sa drugim gruzijskim zakonima koji ih štite.

Za nepoštovanje zakona, moguće su kazne više od 8.000 evra.

Vlasti predvođene strankom "Gruzijski san" insistiraju da je cilj zakona povećanje transparentnosti i spriječavanje "štetnog stranog uticaja" na političkoj sceni.

Zvaničnici Evropske unije su ranije upozoravali da bi usvajanje spornog zakona uticalo na evropski put Gruzije, a Financial Times je pisao da postoji mogućnost da EU zamrzne kandidaturu za članstvo ove zemlje.

Vašington je takođe protiv zakona, te je zbog njega najavio vizna ograničenja za službenike gruzijske vlade i reviziju bilateralnih odnosa sa Tbilisijem.

Predsjednica Gruzije, Salome Zurabišvili (Zourabichvili), uložila je 18. maja veto na ovaj zakon, iako vladajuća stranka može da ga odbaci u parlamentu, obzirom da ima većinu.

Gruzijci protestuju protiv zakona otkad su ga vladajući ponovo uputili u proceduru, a vladajući su suzbijali demonstracije vodenim topovima, suzavcem i gumenim mecima.

"Kopija ruskog zakona" u Kirgistanu

Parlament u Biškeku, Džogorku Keneš, 14. marta je usvojio izmjene Zakona o neprofitnim organizacijama, a predsjednik ga je potpisao 2. aprila čime je zvanično počeo da važi.

Prema zakonskim izmjenama, sve nevladine organizacije koje primaju novac iz inostranstva i bave se političkim aktivnostima će biti obilježene kao "strani predstavnici".

Političke aktivnosti predstavljaju pokušaj uticaja na državne institucije i javno mnenje.

Organizacije će morati da prođu finansijske revizije jednom godišnje, te da vlastima obezbijede sve detalje oko svojih zaposlenih i njihovih plata.

Svoje aktivnosti i priliv sredstava moraju da prijave nadležnom organu, ali i da proslijede medijima, ili da objave na društvenim mrežama.

Organizacijama djelovanje može biti zabranjeno na period do šest mjeseci, ali ako se u tom periodu ne usaglase sa važećim državnim zakonima, mogu biti isključene iz državnog registra, čime se de facto stavljaju van zakona.

Inspekcije mogu biti samo jednom godišnje – ukoliko pravosudne institucije drugačije ne odluče.

Pravna klinika "Adilet", jedna od najvećih organizacija koje se bave ljudskim pravima u ovoj zemlji, i kirgistanski sajt za provjeravanje činjenica "Factcheck.kg" su u svojoj analizi ustanovili da je zakon većim dijelom kopija ruskog.

Poslanica Nadira Narmatova je osoba koja stoji iza zakona, a ona je zajedno sa drugim poslanicima sličan zakon pokušala da "progura" i prije deset godina.

Ona i više od 30 poslanika 90-članog parlamenta, ponovo su uputili zakon u zakonodavnu proceduru tokom 2022. godine.

Dok je zakon još bio u proceduri, SAD su izrazile zabrinutost zbog njegovog mogućeg usvajanja.

"Odbrana suvereniteta" u Mađarskoj

Istovremeno, Mađarska, iako je članica Evropske unije, pokušava da se ugleda na Rusiju svojim zakonima o stranom uticaju.

Vlasti predvođene desničarskim premijerom Viktorom Orbanom su u decembru 2023. usvojile Zakon o odbrani nacionalnog suvereniteta .

Taj Zakon predviđa osnivanje Kancelarije za zaštitu suvereniteta, sa širokim ovlaštenima, čija je nadležnost istraga političkih aktivnosti koje se finansiraju stranim novcem.

Zbog kršenja zakona, u određenim situacijama postoji i mogućnost zatvorskih kazni.

Evropska komisija je u februaru pokrenula proceduru protiv zakona, tvrdeći da krši EU propise.

Kako prenosi Reuters, Venecijanska komisija je takođe upozorila da bi uspostavljanje Kancelarije moglo voditi ka arbitrarnoj i politički motivisanoj primjeni zakona.

Mađarska je još 2017. godine usvojila sličan zakon, čiji je cilj bio obračunavanje sa organizacijama koje se finansiraju iz inostranstva, ali je on poništen 2020. nakon što je Evropski sud pravde ustanovio da nije u skladu sa pravilima EU.

Organizacije "sa stranom podrškom" na meti slovačkih vlasti

Po uzoru na Mađarsku, susjedna Slovačka je pokrenula proceduru da usvoji sličan zakon, nekoliko mjeseci nakon što je novi premijer Robert Fico došao na vlast.

Krajem aprila, u prvom čitanju je odobren tekst zakona koji propisuje da su sve organizacije koje godišnje iz inostranstva dobijaju najmanje 5.000 evra, "organizacije sa stranom podrškom".

Slovački Amnesty International je u saopštenju naveo da se radi o "direktnom napadu na civilno društvo", i "fatalnom birokratskom i finansijskom opterećenju" za nevladin sektor, ukoliko zakon bude usvojen.

One će morati vlastima da daju informacije o identitetu donatora ili zajmodavaca, a postoji mogućnost da Ministarstvo unutrašnjih poslova novčano kazni ili čak rasformira organizacije koje ne rade u skladu sa zakonom.

Komesar za ljudska prava Savjeta Evrope, Majkl O'Flaherty (Michael O'Flaherty), u pismu slovačkoj parlamentarnoj većini je poručio da zakonske izmjene "nisu kompatibilne" sa evropskim standardima, prenosi Radio Slobodna Evropa.

(Vijesti.ba)