Na današnji dan se u UN-u prvi put zavijorila zastava Republike BiH

Učinjeno je to nakon donošenja Rezolucije 755 – prijem BiH u UN, od 20. maja 1992. godine.

Nezavisnost i agresija

Republika BiH je u UN primljena poslije proglašavanja nezavisnosti i međunarodnog priznanja zemlje u aprilu 1992. godine. 6. aprila BiH su priznale države tadašnje Evropske ekonomske zajednice (EEZ), današnje Evropske unije (EU), a dan kasnije i Sjedinjene Američke Države.

No, bez obzira na članstvo u UN, na BiH je nastavljena bespoštedna agresija koja je počela na dan međunarodnog priznanja, 6. aprila, iako su stradanja stanovništva zabilježena mjesecima ranije širom naše zemlje, koja su potrajala sve do potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma u Parizu, 14. novembra 1995.

Prilikom svečanog prijema BiH u članstvo UN na 47. zasjedanju Generalne skupštine, ministar vanjskih poslova, Haris Silajdžić, održao je govor u kojem je poručio da je na ovaj način naša zemlja postala “slobodna od opresije, ali ne i agresije”.

On je upozorio da se u Bosni počinje događati genocid i pozvao Vijeće sigurnosti UN-a da aktivira Poglavlje 7. Povelje Ujedinjenih naroda, koje dozvoljava međunarodnu vojnu intervenciju radi očuvanja regionalnog mira i stabilnosti.

Nakon govora Silajdžića, delegati Generalne skupštine gromoglasno su aplaudirali, no UN nije, uglavnom, adekvatno odgovorio na vapaje iz BiH. 

Zakulisni pokušaji i zastava RBiH

Prvi bh. ambasador pri UN-u bio je Muhamed Šaćirbegović. On je kasnije svjedočio da je situacija bila neizvjesna do posljednjeg trenutka, međutim, u maju 1992. godine postalo je jasno da je bilo zakulisnih pokušaja da se Bosni i Hercegovini ospori status ravnopravne članice, kao i sve izraženijih nastojanja da se prikriju ili minimiziraju agresija i zločini u Bosni i Hercegovini.

Za ceremoniju prijema bila je potrebna nova zastava Republike Bosne i Hercegovine, sa grbom s ljiljanima, koji je 4. maja 1992. godine postao zvanični grb zemlje. Osmislio ga je dizajner Zvonimir Bebek, koristeći kao podlogu materijale iz vremena kralja Tvrtka pohranjene u Zemaljskom muzeju u Sarajevu. Nije bilo načina da se bosanskohercegovačka zastava pošalje u New York. Iz Kabineta predsjednika Alije Izetbegovića poslane su faksom Bebekove skice grba, a u New Yorku je Muhamed Šaćirbegović stupio u kontakt s grupom žena iz malobrojne bh. dijaspore. Dika Lemeš, rodom iz Krajine, sašila je uz pomoć prijateljica zastavu Republike Bosne i Hercegovine za jedan dan.

Ispred zgrade Ujedinjenih nacija zavijorila se zastava Republike Bosne i Hercegovine s ljiljanima. Bio je to svečani čin prijema Bosne i Hercegovine za ravnopravnu članicu UN-a.

U galeriji slika pogledajte nacrte - kako je nastajao grb Republike Bosne i Hercegovine.

(Vijesti.ba)