Nasilni protesti u francuskom prekomorskom području Nove Kaledonije

Protesti i nasilje dogodili su se uoči rasprave u francuskom parlamentu o promjenama ustava Nove Kaledonije. Predložene izmjene omogućile bi većem broju francuskih stanovnika da glasaju na izborima u Novoj Kaledoniji, za koje se pristalice nezavisnosti boje da će negativno utjecati na glasove autohtonih Kanaka.

Bilo je protesta i sukoba sa snagama sigurnosti, naročito u predgrađima glavnog grada Noumée, izvijestila je javna televizija 1ère Nouvelle-Calédonie, prenosi agencije.

Pljačke i hapšenja

Od ponedjeljka je u plamenu nekoliko trgovina i automobila. Očevici su na društvenim mrežama izvještavali o pljačkama i hapšenjima. Škole i javne službe u toj otočnoj državi bit će zatvorene sljedećih nekoliko dana. Međunarodni aerodrom u Noumei je zatvoren, a svi komercijalni letovi otkazani, rekao je aerodromski operater u saopćenju, prenosi Hina.

Francuski visoki povjerenik Louis Le Franc objavio je da je nekoliko policajaca povrijeđeno te da je od Pariza zatražio pojačanje za održavanje reda i zakona.

Nova Kaledonija je Parizu važna kao strateška vojna baza i zbog tamošnjih nalazišta nikla. Stanovnici su glasali za ostanak u sastavu Francuske na tri referenduma 2018, 2020. i 2021. godine. No, pokret za nezavisnost bojkotirao je posljednje glasovanje i najavio da neće prihvatiti rezultat.

Područje bogato niklom

Pregovori o novom statusu prekomorskog teritorija nastavljeni su u Francuskoj prošle godine. U julu je predsjednik Emmanuel Macron otputovao u Nouméu i u govoru pred brojnim pristalicama najavio ustavnu reformu specifičnu za Novu Kaledoniju.

Protesti su usmjereni protiv plana da se pravo glasa da za oko 25.000 birača francuskog porijekla koji u Novoj Kaledoniji žive neprekidno više od 10 godina. Do sada su glasovi svih stanovnika koji nisu živjeli u Novoj Kaledoniji prije 1998. bili “zamrznuti”.

EN IMAGES – Le chaos règne dans Nouméa après une nuit d’émeutes. Plus de photos ici https://t.co/cYXkCIcHT1 pic.twitter.com/oKuHRHJHdV

— La voix du Caillou (@LaVoixduCaillou) May 14, 2024

Područje s oko 270.000 stanovnika već je steklo široku autonomiju Sporazumom iz Noumee iz 1998. Pariz se nada da će u narednim mjesecima sklopiti novi sporazum. Predsjednik Nove Kaledonije Louis Mapou izabran je 2021. kao prvi vođa autohtonih Kanaka koji se zalaže za nezavisnost. Izbori za skupštine i kongres Nove Kaledonije koji su trebali biti održani u maju odgođeni su do kraja godine, prenosi Aljazzera.

Jedan od pet otočnih teritorija u Indo-Pacifiku koji drži Francuska, Nova Kaledonija je centralni dio plana francuskog predsjednika Emmanuela Macrona da poveća svoj utjecaj na Pacifiku.

Područje bogato niklom udaljeno je 20.000 kilometara od Francuske, s populacijom od 270.000 uključujući 41 posto Melanežana i 24 posto evropskog porijekla, uglavnom Francuza.

(Vijesti.ba)