Rusija: Zapadni saveznici podstiču eskalaciju ukrajinske krize

Otkako je Moskva pokrenula svoju invaziju na Ukrajinu u februaru 2022. godine, odnosi između Rusije i Zapada su se pogoršali i pali na najniži nivo od kraja Hladnog rata, a zapadni saveznici Kijeva daju svoju podršku Ukrajini da odbije nadmoćnije ruske snage.

U posljednjim potezima, Moskva je 6. maja osudila primjedbe britanskog ministra vanjskih poslova Davida Camerona, koji je rekao da Ukrajina "ima pravo" pokrenuti napade unutar Rusije s britanskim oružjem. Nazvala je primjedbe predsjednika Francuske Emmanuela Macrona koji sugerišu da bi Pariz na kraju mogao poslati trupe u Ukrajinu da pomognu Kijevu u njegovoj borbi protiv ruske invazije "neodgovornim i bezumnim".

Zapadni saveznici "namjerno vode situaciju ka daljoj eskalaciji ukrajinske krize ka otvorenom vojnom sukobu između zemalja NATO-a i Rusije", navodi se u saopćenju ruskog ministarstva vanjskih poslova.

Ministarstvo je saopćilo da je pozvalo britanskog ambasadora Nigela Caseya zbog Cameronovih primjedbi, "odlučno ističući da je Cameronov neprijateljski potez direktno u suprotnosti s prethodno izrečenim uvjeravanjima britanske strane prilikom prebacivanja krstareće rakete dugog dometa režimu u Kijevu da se one ni pod kojim okolnostima neće koristiti na ruskoj teritoriji“.

U njemu se navodi da Cameronove primjedbe znače da on "de facto priznaje svoju zemlju kao stranu u sukobu" i da svaka upotreba britanskog oružja na ruskoj teritoriji može učiniti metom "bilo koji britanski vojni objekt i opremu na teritoriji Ukrajine i šire".

U odvojenom saopćenju, ministarstvo je osudilo Macronove opaske o potencijalnoj upotrebi francuskih trupa unutar Ukrajine, rekavši da ih smatra "zabavnim zbog njihove neodgovornosti i nepromišljenosti".

"Teško je sve ovo shvatiti drugačije nego kao izjavu o spremnosti i namjeri da se uđe u direktnu oružanu konfrontaciju sa Rusijom, što bi značilo frontalni vojni sukob nuklearnih sila", dodaje se.

Nekoliko sati ranije Rusija je objavila planove za izvođenje vojnih vježbi kako bi osigurala svoju spremnost za korištenje taktičkog nuklearnog oružja.

Ovo saopćenje Ministarstva odbrane prvi je put da je Rusija javno objavila vježbe koje uključuju taktičko nuklearno oružje.

Portparol Evropske komisije osudio je rusku najavu, označivši je kao "zveckanje sabljama" i "nastavak neodgovornog ponašanja Rusije".

Glasnogovornik visokog predstavnika EU za vanjsku politiku Josepa Borrella rekao je da je ovaj potez dodatni "dokaz da je Kremlj samo zainteresiran za daljnju eskalaciju situacije koju je izazvala njegova nezakonita agresija na Ukrajinu".

Washington je nuklearne primjedbe nazvao "neodgovornom retorikom".

"Ovo je primjer vrste neodgovorne retorike koju smo vidjeli iz Rusije u prošlosti. Potpuno je neprikladna s obzirom na trenutnu sigurnosnu situaciju", rekao je portparol Pentagona general-major Pat Ryder.

"Nismo vidjeli nikakvu promjenu u položaju njihovih strateških snaga.... Očigledno je da ćemo nastaviti da pratimo", dodao je on.

Uloga strateškog nuklearnog oružja je da pogađa neprijateljske ciljeve daleko od linije fronta, dok je taktičko nuklearno oružje dizajnirano da se koristi na ratištima.

Vježba je namijenjena povećanju sposobnosti ruske vojske da "osigura teritorijalni integritet i suverenitet ruske države kao odgovor na provokativne izjave i prijetnje pojedinih zapadnih zvaničnika protiv Ruske Federacije", navodi se u saopćenju, bez pojašnjenja.

Portparol Kremlja Dmitrij Peskov, na pitanje novinara šta je podstaklo najavu o nuklearnoj spremnosti, rekao je: "Očigledno je da govorimo o izjavama gospodina Macrona i izjavama britanskih predstavnika".

"Ovo je potpuno novi krug eskalacije tenzija. To je bez presedana i zahtjeva posebne mjere", rekao je Peskov.

Odvojeno, guverner ruske regije Belgorod koja graniči s Ukrajinom rekao je na Telegramu da je sedam ljudi ubijeno, a 42 ranjeno u napadu ukrajinskih bespilotnih letjelica blizu Berezovke, u okrugu Borisov blizu ukrajinske granice.

Ukrajina nije komentirala tu tvrdnju, koja se nije mogla neovisno potvrditi.

Ukrajina je gotovo svakodnevno izložena ruskim raketnim i bespilotnim napadima koji su prouzročili ogromnu štetu njenoj civilnoj i energetskoj infrastrukturi te ubili i ranili brojne civile, uključujući djecu.

Kao odgovor, Kijev je ciljao na energetsku infrastrukturu unutar Rusije, posebno postrojenja za rafiniranje nafte.

Rusija je 6. maja objavila da su njene snage preuzele kontrolu nad naseljima Solovyove u istočnoj ukrajinskoj regiji Donetsk i Kotlyarivka u regiji Harkiv.

Ukrajinske vlasti nisu priznale potencijalni gubitak naselja.

Ranije su ukrajinske zračne snage saopćile da su oborile 12 od 13 bespilotnih letjelica koje je Rusija lansirala na ciljeve energetske infrastrukture u regiji Sumy. Regionalna uprava saopćila je da je opskrba električnom energijom privremeno prekinuta u Sumyju, Romniyu i Okhtyrki.

(Vijesti.ba/RSE)