Kako građani BiH vode hibridni rat protiv BiH?

Piše Dean Džebić...

Bilo kako bilo, o toj temi u BiH nije pisao samo još onaj koji ne poznaje abecedu. Bilo je raznih pokušaja da se fenomen hibridnog ratovanja objasni na primjeru Bosne i Hercegovine, pri čemu su se u tom zahvatu okušali manje-više svi. Od analitičara i komentatora iz novinarskog esnafa pa do akademske zajednice.

Time su zapravo stvorena dva pristupa prilaženja hibridnom ratovanju Srbije prema Bosni i Hercegovini, ali ta dva pristupa nisu dva već jedan s obzirom na postignute rezultate. Akademski pristup koji s proskinezom i dubokim nakolonom metodologiji, uz citate Hofmana, Berzinsa, Boyda, Linda ili Hartmana; cijelu stvar čini dosadnom i teško shvatljivom prosječnom čitaocu.

S druge strane, u žurnalističkom i novinarskom maniru hibridno ratovanje izgleda kao sudar čelo u čelo obzirom da su upravo mediji najsnažniji emiter hibridnog djelovanja. Ali opet ni žurnalistički pristup ne pruža pravi uvid prosječnom čitaocu već ga svakodnevno bombarduje svojom hiperproizvodnjom vijesti, dodatno ga (nepismenog) zbunjujući.

Takav informacijski nepismen, emotivno nestabilan građanin predstavlja glinenog goluba za hibridno djelovanje odnosno psihološke operacije (PSYOPS). Nizak nivo informacijske pismenosti građana BiH svih nacionalnosti otvara prostor za psihološke operacije kroz kratke, jasne propagandne akcije.

Jedna takva akcija u kojoj su učešće uzeli čak i dobronamjerni građani Bosne i Hercegovine bila je rasturanje pamfleta sa preloše falsificiranim dokumentima Parlamentarne skuštine FBiH o pripremama za neizbježni građanski rat.

Sam za sebe ovaj pamflet ne znači ništa ukoliko ne dobije pravu kontekstualizaciju koja ga već svrstava u lažnu uzbunu sa ciljem izazivanja panike. Permanentna politička kriza koja će početkom maja ove godine doživjeti svoj zenit zbog glasanja u Ujedinjenim nacija o Rezoluciji o genocidu u BiH, predstavlja širi kontekst za gore navedeni pamflet.

U takvim uslovima prosječan građanin Bosne i Hercegovine koji se ne može pohvaliti visokim nivoom emocionalne inteligencije, djeluje po inerciji prema svom odbrambenom mehanizmu.

U strahu da nema vremena da ispita istinitost pamfleta koji se hipersoničnom brzinom dijeli društvenim mrežama, prosječan građanin radije bira isti podijeliti sa dobrom namjerom misleći da je povećao vrijeme reagovanja sebi i drugima.

U osnovi to što nije ni pročitao tekst koji je jezivo pun gramatičkih grešaka što ga diskredituje u početku po relevantnosti, građanin BiH pa čak i njen patriota zbog svoje informacijske nepismenosti postaje akter hibridnog rata protiv BiH.

Upravo na takvog građanina računaju svi oni koji prilično artificijelno kreiraju ovakvu vrstu psiholoških operacija. I dok se sigurnosni tvrdolinijaši i tradicionalisti, veterani vojnih struktura ubijaju pišući knjige o hibridnom ratu koje malo ko čita, a još manje iko razumije, informacijski nepismeni građanin Bosne i Hercegovine nehotično iz neznanja od žrtve postaje saučesnik hibridnog rata.

(Vijesti.ba)