Uhapšen četvrti kineski špijun u Njemačkoj

Sumnja se da je radio za kinesku tajnu službu. Živio je u Bruxellesu i Dresdenu.

Jian G. se navodno prije najmanje deset godina nudio za doušnika njemačkim tajnim službama, ali su ga odbili kao mogućeg dvostrukog agenta.

Sada ga sumnjiče da je kineskome Ministarstvu državne sigurnosti prenosio informacije iz Evropskog parlamenta te da je u Njemačkoj špijunirao kineske disidente, s obzirom na to da je godinama aktivan u kineskim disidentskim krugovima. Jian G. već je nekoliko godina njemački državljanin, navodi ARD. Svojedobno je bio član SPD-a.

Jian G. došao je u Dresden 2002. kao student i poslije radio kao poslovni čovjek. Maximiliana Kraha, koji je radio kao advokat u Dresdenu, navodno je upoznao kad je osnivao tvrtku.

Kada je Krah 2019. ušao u Evropski parlament, zaposlio je Jiana G. kao asistenta. Portal t-online lani je prvi izvijestio o Krahovim sumnjivim odnosima s Kinom, spominjući i Jiana G.

Prema navodima njemačkih istraživačkih novinara, Krah je prilikom provjere FBI-a lani u prosincu imao kod sebe četveroznamenkasti iznos gotovine.

U manje od 24 sata četvero uhapšenih: njemački Ured za zaštitu ustava (BfV), unutarnja tajna služba, objavio je da su u ponedjeljak u Bad Homburgu uhitili poduzetnika Thomasa R. (59), a u Düsseldorfu bračni par Inu (68) i Herwiga F. (72).

Prema riječima saveznog tužioca Jensa Rommela, Thomas R. bio je kineski agent, a uhapšen par vodio je kompaniju u Düsseldorfu koja je služila "za kontaktiranje i suradnju s ljudima iz njemačke znanosti". Upravo su pregovarali o istraživačkim projektima koji su mogli biti korisni za kinesku mornaricu.

Za kineskog partnera proveli su studiju o dijelovima strojeva koji se mogu koristiti u brodskim motorima - poput onih u vojnim brodovima. Iza kineskog partnera, piše Der Spiegel, stajao je pripadnik tajne službe, a istraživanje su financirale kineske vlasti.

Hapšenja osumnjičenih za špijuniranje za Kinu otvara pitanje kako bi se Njemačka trebala postaviti prema najvećem trgovinskom partneru. Prije sedam dana je kancelar Olaf Scholz bio u posjetu Kini, na Univerzitetu u Tongji u Šangaju razgovarao je sa studentima. Rekao je da mu je drago što se broj kineskih studenata u Njemačkoj ponovno povećava. Razmjena u nauci i istraživanju mora se intenzivirati, poručio je.

Tajne službe već godinama upozoravaju na ofanzivne akcije Pekinga. Dugoročno Kina predstavlja veću prijetnju njemačkoj sigurnosti i interesima od Rusije, upozorio je 2022. u Bundestagu šef BfV-a Thomas Haldenwang.

Na meti kineske tajne službe su kineski disidenti u Njemačkoj. Također, kineski špijuni pokušavaju steći know-how budućnosti u velikim razmjerima: kvantna tehnologija, umjetna inteligencija, hipersonična tehnologija, biotehnologija. Zatim, cyber špijuni. Uz njemačke tvrtke, politika im je sve više u fokusu, upozoravaju iz BfV-a, prenosi Jutarnji.hr.

Kako je otkrilo istraživanje Spiegela u decembru, kineska državna sigurnost sada regrutira političare u Evropi. Više od tri godine belgijski desničarski političar dobivao je od agenta u Kini upute koja pitanja da postavlja, a iz njegova chata proizlazi da je to radio i jedan političar AfD-a.

Njemačka vlada pokušava na primjeru Kine pokazati da je naučila lekciju iz ruskog napada na Ukrajinu, piše Spiegel. No, njemačka industrija duboko je ovisna o kineskoj potražnji. Njemačka ekonomija je prošle godine u Kinu uložilo 11,9 milijardi eura, više nego ikad prije.

Hemijski div BASF gradi tvornicu u južnoj Kini za čak deset milijardi eura. Vrijednost uvoza iz Kine je 2023. premašila njemački izvoz za 59 milijardi eura. Trgovinski deficit između Evrope i Kine utrostručio se u deset godina.

Njemački ekonomski institut (IW) nabrojio je oko 200 grupa proizvoda, od kojih najmanje 50 posto Njemačka uvozi iz Kine. Tu su kemikalije, solarne ćelije i baterije, prijenosna računala, magneti i rijetke sirovine. SAD i EU razmišljaju o carinama, no Scholz je protiv. Nova je parola "smanjenje rizika" - s tim da bi smanjivanje ovisnosti trebalo trajati godinama, a ne mjesecima, piše Spiegel. Putinov napad jasno je pokazao da međusobna ekonomska ovisnost više nije jamstvo mira, kaže ekonomist IW-a Jürgen Matthes.

(Vijesit.ba)