22.04.2024 / 09:47 Ekonomija - Prijedlog pred zastupnicima

Izmjena Zakona o kontroli cijena - više štete nego koristi

Izmjena Zakona o kontroli cijena - više štete nego koristi
Foto: Ilustracija / Vijesti.ba
Nastavak desete redovne sjednice u aktuelnom mandatu Predstavničkog doma Parlamenta FBIH zakazan je za danas nakon prekida 4. marta, kada nije usvojen ni predloženi dnevni red.

Kao prva tačka dnevnog reda trebao bi se naći Prijedlog Zakona o izmjenama Zakona o kontroli cijena u skraćenom postupku. Radi se o prijedlogu koji pojačava represiju, ali i otvara ozbilja prostor za povećanje korupcije.

Prije svega, važno je naglasiti da se radi o Zakonu koji je donesen 1995. godine, još u vrijeme Republike Bosne i Hercegovine, a posljednje izmjene donesene su 2008. godine i bile su minimalne te su se odnosile na novčanu valutu. Prosto je nevjerovatno da skoro 30 godina, Zakon nije suštinski mijenjan, a i da današnja izmjena neće donijeti ništa bolje, već suprotno.

Naime, predloženim izmjenama, za prekršaj iz člana 14. stav (1) Zakona o kontroli cijena, pravno lice bi, u slučaju nepridržavanja mjera neposredne kontrole cijena, trebalo platiti minimalnu kaznu u iznosu od 6.000 KM umjesto dosadašnjih 1.000 KM, a najveća moguća kazna bila bi 30.000 KM umjesto dosadašnjih 10.000 KM. Spomenutim izmjenama predviđena su i povećanja novčanih kazni za odgovorna lica u pravnim subjektima, kao i za fizička lica.

Predviđene drakonske kazne, stava su stručnjaci, neće riješiti već pojačati problem, s obzirom da su inspektorima date ogromne ovlasti da rade šta hoće, a trgovcima eliminiše svaku mogućnost za žalbe i sudsko odlučivanje. Naime, posljednjih godina, trgovci su počeli dobijati sve više presuda u svoju korsit protiv postupanja nadležnih inspekcija. U novom prijedlogu, s visokim kaznama, rijetki će se odlučiti za sudsko odlučivanje, što otvara prostor za “završavanje na licu mjesta” s inspektorima, odnosno znatno povećava mogućnost koruptivnih radnji. Dodaju li se tome različiti nivoi vlasti od kantona do Federacije, do različitih propisa koje ovi nivoi imaju, trgovci će se naći pred ogromnim izazovom.

S druge strane, pred očima vlasti, inspekcija i cijele javnosti odvija se nelegalna trgovina na pijacama, ulicama, trotoarima, automobilskim haubama bez fiskalnih kasa, koje tržišne inspkecije uopšte ne tretiraju.

Nejasno je i zašto se pri izradi ovog prijedloga nije koristio ispravan pristup resornog federalnog ministra Amira Hasičevića, koji je na Zakonu o unutrašnjoj trgovini za jedan stol okupio sve zainteresovane strane, od poslodavaca do potrošača.

Preambula Ustava BIH predviđa podsticanje ekonomskog razvoja kroz zaštitu privatnog vlasništva i unapređenje tržišne privrede.

Nema sumnje, da ovakav prijedlog koji nema dodirnih tačaka s tržišnom ekonomijom, Federaciju vodi u prošla vremena i nazadak, a ne na put napretka i budućnosti.

(Vijesti.ba)

Izdvajamo